Padalo je danima, pa sunce, pa opet snijeg, pa sunce. I tako od 7. prosinca. Na nekim mjestima napadalo je i do pet-šest metara snijega. Gorske službe su na brdima bacale dinamit kako bi eksplozije pokrenule lavine. Prije toga zatvorili bi ceste u vali, a potom bi bageri odmah poceli cistiti. To je trajalo dan-dva. Nakon toga snijeg je stao, ali je opet poceo padati koncem prošlog tjedna, kaže pulski ucitelj skijanja Edi Radeticchio.
Sjever Austrije, jug Njemacke, istok Švicarske i dio Francuske ovih su dana suoceni s obilnim snježnim padalinama koje su uvelike paralizirale te dijelove Europe. Prema prognozama austrijskog Centra za lavine, situacija na Alpama još uvijek je kriticna i opasnost od lavina je velika. Velike kolicine snijega zadaju probleme skijašima i svim rekreativcima koji su ovoga tjedna na godišnjem odmoru. Istrani, njih oko 12 tisuca, su odabrali uglavnom Italiju i Sloveniju, dok je, srecom, tek mali broj skijaša iz naše regije otišao u istocnu Francusku i južnu Austriju u Tirol.
Opasnost prijeti nizinama
Prema jucerašnjim podacima, vrijeme se polako stabilizira, no velika je opasnost od napadanog snijega koji se nakupio na brdima i prijeti lavinama. Na brdima oko švicarskog Zermatta visina snijega doseže pet metara. Na Stubai ledenjaku kod Innsbrucka, najvecem austrijskom ledenjaku na kojem se skija, razina snijega popela se na tri i pol metra. Slicno je na ledenjaku Hintertux. No, na visinama od 3.200 metara ta kolicina snijega ne zabrinjava.
Opasno je, medutim, u nizinama, do 1.700 metara nadmorske visine, u cijim se valama javlja stalna opasnost od lavina. Obližnja su brda, naime, pretrpana snijegom, a blage temperature, odnosno one iznad ništice, mogu svaki cas uzrokovati puknuce snježne podloge i pokrenuti lavine. Uz to, gusti snijeg paralizirao je promet po Alpama onemogucivši dolazak na najatraktivnija turisticka odredišta.
Pocetkom sezone europski turisticki djelatnici strahovali su od ishoda zbog manjka snijega, a sada strahuju zbog prevelike kolicine. Takva situacija na skijalištima dovela je do zastoja prometa na prijevojima, ali i do zatvaranja nekih od najljepših skijališta. Tako je posljednjih nekoliko dana za skijaše bila zatvorena Sellaronda, najpoznatija skijaška tura talijanskih Dolomita koja spaja Val Gardenu, Val Badiju i Val di Fassu u ukupnoj dužini od 400 kilometara skijaških staza. Popularno skijalište Plan de Corones - Kronplatz na srecu nema tih problema, kaže voditelj službe za odnose s javnošcu Kronplatza Artur Costabiei.
Temperature iznad ništice
- Kod nas nema tih problema jer iznad Kronplatza nema brda. Ono što, medutim, stvara probleme je visoka temperatura koja doseže i sedam stupnjeva iznad ništice. Unazad nekoliko dana napadalo je skoro metar snijega i sada se taj snijeg topi, što uzrokuje puknuce snježne podloge. Svi hrvatski, ali i ostali gosti, mogu biti sigurni kod nas, izjavio je Costabiei.
Slovenski Krvavec ovih dana nije radio i to zbog jakog vjetra koji je zaustavio uspinjace. Tijekom cijelog dana olujni je vjetar doslovce paralizirao goste hotela Raj i Doma na Krvavcu u sobama.
- Nije se moglo izaci iz hotela koliko je puhalo, nije se vidio prst pred nosom od silnog vjetra i snijega koji je u pijavicama kružio oko hotela. Oluja je trajala cijeli dan, a sutra kao da se ništa nije desilo, ispricala nam je jedna Puljanka koja se tijekom oluje zatekla sa suprugom na Krvavcu.
Najkriticnije je u sjevernoj i zapadnoj Austriji gdje se mjestimice razina snijega popela na pet-šest metara. U regiji oko Sant Antona i mjesta Lech, u regiji Arlberg, razina snijega se krece oko cetiri metra. Kako je na tom austrijskom skijalištu upitali smo Puljanina Edija Radeticchija koji ondje, kao medunarodni ucitelj skijanja, radi punih 11 godina.
- Gusti snijeg paralizirao je promet i otežao prometne veze po vali. No život je i dalje tekao normalno. Tako nešto se nije dogodilo vec dugi niz godina, no Austrijanci su spremno docekali ovakvu nepogodu i odmah su krenuli s uklanjanjem viška snijega. Padalo je danima, pa sunce, pa opet snijeg, pa sunce. I tako od 7. prosinca. Na nekim mjestima napadalo ga je i do pet-šest metara.
Tako nešto se znalo vec dogadati unazad desetak godina. Gorske službe su na brdima bacale dinamit ne bi li eksplozije pokrenule lavine. Prije toga bi zatvorili ceste u vali, a potom bi bageri odmah poceli cistiti snijeg. To je trajalo dan-dva. Nakon toga snijeg je prestao padati, ali je opet pocelo koncem prošlog tjedna. Tako su ponovo koristili dinamit ne bi li naše mjesto bilo spojeno s ostatkom svijeta.
Sada ima oko cetiri metra snijega i stvari se polako normaliziraju. No, do jucer situacija nije bila baš sjajna. Opasnost od lavina je trenutno na razini 3 (od mogucih pet), a donedavno je bila "cetvorka". Sjeverozapadna Austrija je dio Alpa gdje se nagomila snijeg koji pada zbog utjecaja ciklone, koja se stvara izmedu Islanda i Biskajskog zaljeva. Te se padaline uvijek "iskrcaju" na sjeveru Alpa pa naša regija bude zatrpana snijegom. Uz to, jak vjetar sa sjevera ledio je sve pred sobom. Žicare nisu radile po 24 sata. Tako nešto se zadnji put u Lechu dogodilo 2000. godine. Tada smo bili odsjeceni od ostatka svijeta punih osam dana, ispricao nam je Radeticchio.
Prema podacima koji su jucer bili dostupni na internetskim stranicama stranih i domacih medija, u Austriji je doista bilo opasno. Na skijalištu u okolici Innsbrucka još uvijek je u tijeku potraga za mladim 15-godišnjim skijašem. Na drugom skijalištu dva vojna helikoptera evakuirala su 150 skijaša jer se žicara zbog vjetra zaustavila. Zbog jakog vjetra i olujnog nevremena koje je pogodilo Alpe oko 76.000 ugostiteljskih objekata u Alpama mjestimice je ostajalo u mraku. (Piše Cristian Bruno GALIC; Snimio Edi RADETICCHIO)