Stanovništvo Istarske i Primorsko-goranske županije spada u najstarije u Hrvatskoj, a procjenjuje se da ce postotak osoba starijih od 65 godina i dalje ubrzano rasti, doznajemo od profesora sa zagrebackog Ekonomskog fakulteta, demografa dr. Andelka Akrapa.
Popisom iz 2001. godine u Istri su evidentirane 32 tisuce stanovnika u dobi od 65 godina i više, što cini 15,65 posto od ukupnog broja stanovnika. Po procjenama Državnog zavoda za statistiku za 2008. godinu, u Istri je tada živjelo 214.156 stanovnika, od cega je 38.061, ili 17,77 posto, imalo 65 ili više godina. Po istoj procjeni 40.197 osoba, ili 18,7 posto stanovnika, ima manje od 19 godina. Pravo ce stanje pokazati skorašnji popis. Iz istog dokumenta doznajemo da je u Hrvatskoj udio osoba starijih od 65 godina 17,3 posto, a mladih od 19 godina ima 21,3 posto. Prosjecna starost za cijelu državu iznosi 41 godinu. Rijec je o procjeni, a po popisu iz 2001. Hrvati su prosjecno bili stari 39 godina, dok je u Istri prosjek godina bio 40,2.
Po zadnjem popisu stanovnika, više od 20 posto starih osoba imaju uglavnom ruralne opcine, kao što su Barban, Cerovlje, Grožnjan, Kanfanar, Lanišce (cak 34,67 posto), Lupoglav, Marcana, Motovun, Raša i Svetvincenat. Najviša prosjecna starost bila je u laniškoj opcini (49,5 godina), slijede Sveta Nedelja s 43,9 godina, Barban s 43,5 i Marcana s 43,1. Najmanju prosjecnu starost ima Sveti Petar u Šumi (37,5 godina), a slijede Vrsar s 37,7 i Porec s 37,9.
Godišnje umre oko 2.300 osoba
Ocekuje se da ce predstojeci travanjski popis stanovnika pokazati daljnje nepovoljne tendencije.
- Istarska županija od 1992. godine neprekidno ima prirodno smanjenje stanovnika, što znaci da je broj umrlih svake godine veci od broja živorodenih. Naime, od 1992. do kraja 2009. Istarska županija zabilježila je prirodno smanjenje za 7.630 stanovnika. To je, s obzirom na broj stanovnika, vrlo veliko prirodno smanjenje, upozorava prof. Akrap.
Projekcije demografskih promjena pokazuju da je to smanjenje nastalo kao posljedica dugogodišnjeg smanjivanja broja živorodenih i iseljavanja stanovništva iz mladeg dijela radnog kontingenta. Nasuprot tomu, smatra naš sugovornik, znacajno ce porasti broj stanovnika u dobi iznad 65 godina.
U Istarskoj županiji prirodni prirast je od 1960. do 1977. godine blago porastao, s malim godišnjim kolebanjima. Najveci broj živorodenih bio je upravo te 1977. godine - 2.834.
- Procjenjujem da ce se taj broj teško dostici, veli Akrap. Otad se postupno smanjivao godišnji broj živorodenih, da bi izmedu 1990. i 1992. naglo pao na 1.762, a padao je i dalje, sve do 2003., kada je rodeno 1.551 dijete. Nakon toga slijedi postupan sasvim blagi porast pa je u 2009. godini rodeno 2.012 beba.
S druge strane, kako doznajemo od našeg sugovornika, postupno raste broj umrlih, zbog ulaska u stariju dob brojnijih naraštaja rodenih u 1930-ima i onih nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme »baby booma«. (U Hrvatskoj je to natalitetno-kompenzacijsko razdoblje trajalo od 1948. do 1955., a u zapadnoj Europi do 1964. godine.) Tako se od 1960. do 1983. godine godišnji broj umrlih u Istarskoj županiji koleba izmedu 1.700 i 1.800. Postupni se rast nastavlja sve do 2009., kada se godišnji broj umrlih krece oko 2.300. Buduci da u stariju dob ulaze brojniji naraštaji rodeni nakon Drugog svjetskog rata, valja ocekivati, biološkom nužnošcu, daljnji blagi porast broja umrlih, upozorava Akrap.
Iseljeni se ne vracaju
Demografski oporavak Istarske županije zbio se prvenstveno u 1970-im godinama, s razvojem turizma i pratecih djelatnosti, što je privuklo imigraciju. Domovinski rat, kriza turizma i propadanje industrije utjecali su na negativne demografske trendove. U devedesetima, u bijegu od rata i nezaposlenosti, Istru je zahvatio iseljenicki val prema zapadnoeuropskim i prekomorskim zemljama. Jednostrana orijentacija na jednu dominantnu gospodarsku djelatnost u kriznim vremenima može imati negativne demografske ucinke. To pokazuje i istarski primjer u tim godinama. Gospodarstvo se oporavi, ali nema povratka iseljenih. Orijentacija na jednu ili dvije gospodarske djelatnosti koje zapošljavaju veliki broj ekonomski aktivnog stanovništva nije dobar put.
- Iskustva razvijenih imigracijskih zemalja pokazuju da se imigracijom mogu samo ublažiti, ali ne i posve ukloniti nepovoljni demografski trendovi. Manji su troškovi mjera pronatalitetne populacijske politike nego troškovi prihvata i integracije imigranata, nastavlja prof. Akrap.
Pokazalo se da nositelji ekonomske politike trebaju voditi racuna o neprekinutom smanjivanju priljeva radne snage, ali i o rastu broja i udjela starijeg stanovništva. Porast fertiliteta je bitan jer su mladi nositelji novih znanja, tim više što je obrazovni sustav jednostrano usmjeren na izobrazbu djece i mladih. Ne bi li se zadržalo mlado stanovništvo treba, uz ostalo, oblikovati odgovarajuci obrazovni sustav. Jak potisni cinitelj za iseljavanje mladih je odlazak u sveucilišne cente, gdje ih se vecina i zapošljava.
Mlade obitelji ne prepustiti stihiji
S druge strane, u Istri nije bilo znacajnijeg razvoja gospodarskih sektora koji bi potaknuli mlade obrazovane ljude na povratak.
- Razvoj pulskog sveucilišta daje velike šanse, da ga je bilo ranije ova bi županija bila u daleko boljoj demografskoj situaciji, naglašava prof. Akrap. "Stožerno mjesto imaju i mjere kojima bi se omogucio ulazak u brak mladih koji to žele i pomoc da imaju željeni broj djece. Dakle, treba barem ublažiti njihove egzistencijalne probleme. Lokalna zajednica treba oblikovati strategiju stambene opskrbe mladih.
To je polazno i nezamjenjivo bilo kojom drugom mjerom. Ako se nastavi kao do sada, da stambeni krediti ovise o politici banaka, može se ocekivati još brži trend snižavanja fertiliteta. Uz stambenu strategiju, vrlo važno mjesto zauzima izgradnja infrastrukture za pomoc zaposlenim roditeljima. To se odnosi ponajprije na dovoljno kapaciteta u djecjim vrticima i cjelodnevnim boravcima za djecu u nižim razredima osnovne škole", veli on.
Istarska županija, uz Grad Zagreb i Primorsko-goransku županiju, ima najvišu stopu ekonomske aktivnosti žena. Ako imamo u vidu nerazvijenu društvenu infrastrukturu za pomoc zaposlenoj ženi-majci, onda je to svakako jedan od važnih cimbenika sve veceg prirodnog smanjenja koji bilježi Istarska županija od 1992. godine. Prepuštanjem spontanom razvoju, bez društvene intervencije, sadašnja demografska neravnoteža izmedu funkcionalnih dobnih skupina bit ce sve važniji ogranicavajuci cimbenik društvenom i gospodarskom razvoju Istarske županije. (Jasna ORLIC)
Najviše stanovnika 1910.
Niti jedna županija ni u jednom medupopisnom razdoblju od 1857. do 2001. godine nije imala porast ukupnoga broja stanovnika kao što je imala Istra od 1900. do 1910. Tada je porast ukupnoga broja stanovnika iznosio cak 22 posto, kao i u Gradu Zagrebu. Istarska županija svoj je demografski maksimum dosegnula 1910. godine, kada je imala 236.981 stanovnika. Kako sada stvari stoje, teško da ce ikada dostici taj broj.
Snažan demografski rast uvjetovan je politickim cimbenikom, odnosno dominantno razvojem Pule kao glavne austrijske luke. Istarska županija ima od kraja Prvoga do kraja Drugoga svjetskog rata i neposrednog poraca tri jaka egzodusa i izmjene stanovništva. Do polovice 20. stoljeca demografski su trendovi bili prvenstveno uvjetovani politickim ciniteljima; to je vrijeme egzodusa Hrvata i Talijana, vrijeme osobnih i kolektivnih tragedija, kojih se ožiljci protežu do danas.
Od 1953. do popisa 1971. broj stanovnika u Istarskoj županiji koleba oko 175 tisuca; to je vrijeme demografske stagnacije. Od 1971. do 1991. broj stanovnika raste. Godine 1991. u županiji je živio (bez popisanih u inozemstvu) 199.861 stanovnik. Kada se ovome broju doda 4.485 popisanih u inozemstvu, onda dobijemo broj od 204.346, koliko je 1991. godine službeno Istarska županija imala stanovnika. Od 1991. do 2001. vrijeme je blagog demografskog pada. Procjenjuje se da se blagi pad nastavio i nakon popisa 2001. godine, veli prof. Akrap.
Novi popis bez iseljenika
U travnju ove godine nece se popisivati, a ni ukljucivati u ukupan broj stanovnika osobe koje rade i žive u inozemstvu, vec samo one koje trajno borave u jednom od naselja u Istarskoj županiji. Usput, valja spomenuti da ovu županiju nije, kao preostale hrvatske županije, zahvatio jaci odlazak u inozemstvo u 1960-im, vec u 1990-im godinama.
Autohtono 74 posto stanovnika
Po popisu iz 2001. godine, samo 74 posto stanovnika od rodenja živi u Istarskoj županiji, s time da je manje autohtonog stanovnika u priobalju. Iz drugih je županija Hrvatske doseljeno 12 posto, a iz inozemstva 13 posto stanovnika. Imigracija iz inozemstva vecinom se odnosi na zemlje bivše SFRJ, i to 90,95 posto. Da nije bilo migracija, stanovništvo Istarske županije bi zbog negativnog prirodnog prirasta u odnosu na popis iz 1991. godine palo za 3.058 stanovnika, doznajemo iz dokumenta "Slike zdravlja Istarske županije".
U razdoblju od 1992. godine do trenutka popisa 2001. u Istarsku županiju je iz drugih županija i iz inozemstva doselio 16.041 stanovnik. Na temelju popisa iz 1991., u dokumentu zakljucuju da je do 2001. odselilo oko 10.000 ljudi. Na radu u inozemstvu su po popisu 2001. godine bile 6.208 osoba te 2.240 clanova njihovih obitelji. U inozemstvu je takoder na školovanju bio 1.091 student.
Najstarije opcine u Istri (prosjek godina)
Lanišce 49,5
Sveta Nedelja 43,9
Barban 43,5
Najmlade opcine i gradovi (prosjek godina)
Sveti Petar u Šumi 37,5
Vrsar 37,7
Porec 37,9
Demografska slika Pule
40,7 godina prosjecna starost stanovnika
20,56 % stanovnika mlade od 19 godina
15,85 % stanovnika starije od 65 godina
58.594 stanovnika po popisu iz 2001.
62.378 stanovnika po popisu iz 1991.