Strukovne srednje škole u Istri definitivno bi trebale smanjiti upisne kvote za frizere, kozmeticare, automehanicare, elektromehanicare, hotelijersko-turisticke tehnicare, a Sveucilište Jurja Dobrile ne bi smjelo upisivati tako mnogo studenata na studijima ekonomije i predškolskog odgoja te bi takoder moralo srezati broj brucoša hrvatskog i talijanskog jezika, kao i povijesti.
Preporuke su to Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za upisnu politiku koja je izradena za sve županije nakon što je Vlada u sklopu provedbe Programa gospodarskog oporavka u srpnju prošle godine donijela odluku da ce jedna od mjera izlaska iz krize biti upravo uskladivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada.
Dokument HZZ-a koji su ovih dana dobila sva sveucilišta i županijski uredi nadležni za srednje škole izraden je na osnovi desetogodišnjeg pracenja tržišta rada, a u obzir su uzete strategije i gospodarski planovi lokalnih vlasti na regionalnoj razini.
Preporuke se odnose na povecanje ili smanjenje broja upisanih kvota za pojedine obrazovne programe, a pritome su uracunati i podaci o broju vec upisanih ucenika i studenata. Preporuke se ne odnose samo na upis, vec i na stipendiranje. Tamo gdje ne postoje škole ili studiji za odredene struke, preporuke se ticu samo stipendiranja ucenika i studenata koji pohadaju obrazovne programe u nekim drugim podrucjima.
Ovakve ce analize podrucni uredi Zavoda za zapošljavanje provoditi svake godine, a iako je rijec smo o preporukama, sveucilišta, odnosno škole, trebali bi se uskladivati jer upravo je nesrazmjer izmedu ponude rada i potražnje za radom u Vladi istaknut kao jedan od glavnih dugorocnih problema hrvatskog tržišta rada.
Pulsko sveucilište rasadnik odgajateljica
Primjer toga je i Sveucilište Jurja Dobrile u Puli, koje svake godine upiše više oko 300 studenata ekonomije iako je samo u prosincu, prema posljednjim podacima, na Zavodu za zapošljavanje u Istri bilo evidentirano cak 175 nezaposlenih ekonomista.
Unatoc tome, i ove godine stotine maturanata želi studirati ekonomiju, a ukoliko se kvote ne smanje, to ce i uciniti. Slicna je situacija i sa studijem za predškolski odgoj. Iako se rada sve manje djece, a time i opada potreba za tetama u vrticu, pulsko sveucilište i dalje je rasadnik velikog broja odgajateljica koje se nemaju gdje zaposliti, barem ne u struci.
- Krajem prošle godine na Zavodu smo imali evidentiranih 26 odgajateljica, što je mnogo manji broj od uobicajenog. Razlog je taj što smo mnoge osobe prekvalificirali jer su dugo godina bile nezaposlene, veli Irena Peruško, rukovoditeljica Odjela analitike, statistike i informatike u pulskoj podrucnoj službi HZZ-a.
Komentirajuci preporuke Zavoda za zapošljavanje, rektor Robert Matijašic kazao je da one nemaju karakter apsolutnih pokazatelja.
- Medutim, naravno da je sasvim jasno i neosporno da je putem zavoda evidentirana slaba potražnja za ekonomistima u Istri i za odgojiteljima predškolske djece na podrucju Puljštine, Rovinjštine i Bujštine u širem smislu. Znajuci situaciju i prije ove preporuke, Sveucilište je vec u dva navrata korigiralo kvote za upis studenata na prvu godinu studija smanjujuci ih upravo za potonja dva studija, veli rektor.
S druge strane, u Istri je izražena potražnja za informaticarima, elektrotehnicarima, lijecnicima, stomatolozima i profesorima matematike, fizike, geografije, kemije i engleskog jezika. Medutim, ove studije pulsko sveucilište nema. Iako rade na oblikovanju razvojne strategije, te ce predložiti otvaranje novih studija sljedecih godina, zasigurno njihovo pokretanje nece biti jednostavno.
- To je dugorocni proces koji ce trajati više godina. U vidu imamo studij informatike, koji je medu traženijima, dok za vecinu drugih deficitarnih struka zasad nemamo dovoljno kvalificiranog nastavnog kadra za sveucilišne studije, istaknuo je Matijašic i ukazao pritom na kljucni problem s kojim ce se nositi obrazovne institucije u promjeni upisne politike. Naime, bez dodatnih sredstava i novih zapošljavanja koje odobrava nadležno ministarstvo nemoguce je ocekivati korijenite promjene.
Slicna je situacija i u srednjim školama, u kojima bi se trebale povecati upisne kvote upravo za one smjerove koji godinama slove za najmanje popularne medu ucenicima. U središnjoj Istri nedostaju tokari, zidari, tesari, elektroinstalateri, bravari i medicinske sestre. Što se tice gradova na obali, najveca je potražnja, ali u pravilu samo tijekom sezone, za konobarima i kuharima, a deficitarni su pekari i mesari jer se za ova zanimanja godišnje školuje svega par ucenika u Istri.
Škole ukinule zidare
Premda, prema preporuci HZZ-a, u Puli treba povecati broj upisa za smjer zidar, upravo je ovaj obrazovni program lani ukinut u jedinoj srednjoj školi južne Istre koja obrazuje za ovo zanimanje. Apsurd je tim veci što smjer za automehanicara i dalje ima zeleno svjetlo od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta iako mladi nakon školovanja teško dolaze do posla.
- Mogli smo imati šest zidara u prvom razredu, no nismo ih mogli upisati. Zatvorili su nam smjer jer gledaju koliko je ucenika završilo ovaj program, a lani su bila samo dvojica. Ponovno cemo tražiti da nam dozvole upis, valjda ce sada udovoljiti našem zahtjevu kada postoji preporuka HZZ-a, kazao je Petar Gavric, ravnatelj Industrijsko-obrtnicke srednje škola u Puli.
Iako pokušavaju privuci ucenike da se školuju za one struke kojima ce lakše pronaci posao, smatra da bi kljucne u ovom procesu trebale biti tvrtke koje bi stipendijama i buducim radnim mjestom trebale motivirati ucenike na upis za odredene školske programe.
- Ucenici preferiraju smjer za automehanicara jer mnogima je posao oko automobila san još od djetinjstva. Ali zato bi gradevinarske tvrtke trebale uložiti u obrazovanje svojeg buduceg kadra, a ne da u nedostatku radne snage zapošljavaju nestrucne osobe, i to još na crno, kazao je Gavric.
Preporuka ne može saživjeti
U Istarskoj županiji smatraju da sama preporuka ne može saživjeti dok god ne bude gotova mreža srednjih škola koja se upravo izraduje u Ministarstvu, a koju u konacnici donosi Vlada.
- S obzirom na to da još uvijek nije donesena nova mreža srednjoškolskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, a ni Ministarstvo nije donijelo uputu za planiranje upisa ucenika, preporuke HZZ-a uvrstit cemo u programe srednjoškolskih ustanova za školsku godinu 2011./12., kazala je procelnica nadležnog odjela Patricia Smoljan.
Zasad se mlade pokušava stipendijama Obrtnicke komore usmjeriti prema strukovnim zanimanjima koja Istri nedostaju, a isto cini i Županija, koja je ove godine prvi puta dodatno bodovala studiranje za deficitarna zanimanja koja su dobivena upravo prema podacima Zavoda za zapošljavanje.