Reforma lokalne samouprave i teritorijalni preustroj Hrvatske bit ce jedan od najvecih izazova u skorijoj buducnosti. Naime, Vlada Jadranke Kosor u svoj je ambiciozni gospodarski program uvrstila i reformu lokalne samouprave. No konkretni rokovi nisu zadani, vjerojatno zbog potrebe za prethodnom sveobuhvatnom javnom raspravom, ali i zbog neizbježnih politickih prijepora. Ne treba zaboraviti da HDZ-ovi koalicijski partneri zastupaju razlicita stajališta.
Dok su iz HSLS-a lani upozoravali da je teritorijalni preustroj nužan jer je postojeci s 430 opcina, 126 gradova i 20 županija odavno preživljen i na teret državi, dotle se HSS izricito protivi preustroju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ta stranka zagovara stav opravdanosti postojanja malih opcina jer one osiguravaju opstanak hrvatskog sela.
Ministar uprave Davorin Mlakar prošloga je tjedna na savjetovanju "Kakva reforma lokalne i regionalne samouprave" najavio da ce na jesen biti objedinjeni podaci o svim jedinicama lokalne samouprave i na temelju njih pokrenuta široka javna rasprava. Na istom skupu posebnu je pažnju privuklo izlaganje dr. Ivana Koprica, predsjednika Instituta za javnu upravu.
- Teritorijalna struktura Hrvatske previše je složena, nedovoljno stabilna i efikasna te neracionalna s gledišta potrebe za ostvarenjem razvojnih svrha zemlje, ali zato osigurava centralisticki nacin upravljanja zemljom. Reorganizacija je moguca samo ako su ispunjene neke temeljne pretpostavke, koje u osnovi znace promjenu opceg društvenog i politickog pristupa organizaciji države, smatra dr. Kopric.
Pritom je iznio prijedlog Instituta za javnu upravu o podjeli Hrvatske na pet regija koje bi istodobno bile i regije u skladu s NUTS kategorizacijom EU-a i buduca regionalna samouprava. U njih bi se uklopile sadašnje županije koje više ne bi bile jedinice samouprave, vec svojevrsni upravni okruzi.
Tih pet regija bile bi Središnja Hrvatska, Primorje i Istra, Dalmacija, Slavonija i Zagrebacka regija, a niti jedna ne bi imala manje od 800.000 stanovnika. "One bi se formirale na povijesnom i funkcionalnom, a ne pukom administrativnom kriteriju", istice Kopric. Tri su temeljna razloga, kaže, za tako predloženu teritorijalnu reorganizaciju: promjena temeljnog modela upravljanja zemljom, nova razvojna svrha lokalne samouprave te racionalna ideja ucinkovite javne uprave.
Regija Središnja Hrvatska sa sjedištem u Varaždinu obuhvacala bi Medimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Koprivnicko-križevacku te Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ali i istocni dio Zagrebacke županije te podrucje oko Siska. Regija Slavonija sa sjedištem u Osijeku obuhvatila bi sadašnjih pet slavonskih županija te istocni dio Sisacko-moslavacke županije.
Regiju Primorje i Istra sa sjedištem u Rijeci cinile bi Istarska, Primorsko-goranska, Karlovacka i Licko-senjska županija te zapadni dio Sisacko-moslavacke županije. U regiji Dalmacija sa sjedištem u Splitu bile bi Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovacko-neretvanska županija. Zagrebacku regiju cinio bi Grad Zagreb s dijelovima Zagrebacke županije.