"Mi u Istri, a mogu slobodno kazati i u ime naših prijatelja iz Primorsko goranske županije, nećemo odustati od temeljnih vrijednosti antifašizma, nećemo odustati od partizana, nećemo odustati od vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita i to stoga jer je antifašizam sloboda, demokracija, poštenje, antifašizam je naša sadašnjost i naša budućnost". Poručio je to potpredsjednik istarskog Saveza udruga antifašista i buzetske Udruge antifašista Edo Jerman na proslavi kojom je u Velom Mlunu, u sklopu rujanske Subotine i gradskog praznika, obilježena 75. obljetnica formiranja Prve istarske partizanske čete te stota godišnjica rođenja prvog komesara čete, narodnog heroja Augustina Vivode Arsena.
Prva istarska partizanska četa bila je prva oružana formacija koja se pojavila na tlu Istre nakon okupacije, proturežimska jedinica sa specifičnim zadacima; stvoriti uvjete za rušenje fašističkog režima u Istri i taj dio zemlje otrgnuti, osloboditi od talijansko - fašističke čizme i sjediniti i priključiti matici Hrvatskoj u novoj Jugoslaviji. Udruga antifašista Grada Buzeta i Mjesni odbor Veli i Mali Mlun značajnu su povijesnu obljetnicu obilježili upravo u rodnom selu narodnog heroja u Velom Mlunu, a brojne delegacije položile su vijence ne samo kod spomen obilježja NOR-a u ovom selu već i kod rodne kuće Augustina Vivode Arsena. Jerman je podsjetio da je Veli Mlun imao još jednog velikana, Antona Cerovca Tonića, koji je među ostalim bio sekretar Kotarskog komiteta KPH Buzet, vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a.
Jerman je u svom govoru također naglasio da antifašisti neće odustati od ponavljanja istine, neće zaboraviti žrtve koje su osigurale slobodu. Na žalost, rekao je, danas biti antifašista, spominjati partizane, spominjati ime druga Tita, u nekim krajevima lijepe naše nije preporučljivo.
Sudionicima antifašističkog skupa obratio se i istarski župan Valter Flego. - Okupili smo se u Velom Mlunu baš na dan kada je u Zagrebu promijenjen Trg maršala Tita da bi poručili kako nećemo dopustiti ignoriranje, omalovažavanje i negiranje antifašističke borbe i njezinih žrtava. Istra se nikada neće odreći svoje prošlosti i antifašističkih spomenika, trgova i ulica ljudi koji su tu prošlost obilježili, a posebno lika i dijela Josipa Broza Tita. Mi nećemo kao mnogi drugi zatvarati oči i okretati glavu kada se ističu ustaški simboli i pozdrav, već zahtijevamo zakonsko rješenje da se oni uklone, poručio je sa skupa istarski župan Valter Flego.
- Duboko sam uvjeren da je hrvatsko stanovništvo u većini antifašistički određeno samo je šutljivo jer je pod velikim pritiskom zločestoće desne, agresivne, nacionalne i populističke politike koja sije mržnju i nesnošljivost, istaknuo je potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te predsjednik županijskog Saveza udruga antifašista Tomislav Ravnić. Komentirajući izjavu Brune Esih da je sva treperila kada su uspjeli u svome naumu, Ravnić je upitao bi li isto tako drhtala od sreće i zadovoljstva sa saznanjima da su oni koje ona baštini, obožava i promiče, samo u Jasenovcu među njih oko 80.000 ubili i 19.475 djece.
- NOB je ispisao možda i najsvjetlije stranice naše povijesti. Zahvalan sam svima koji su u zadnjih sedamdeset godina pokazali da se domoljublje dokazuje djelima, radom i željom za bolji život i možemo reći da se danas u Buzetu, u Istri, ali i u PGŽ-u upravo zbog takvog domoljublja, puno, puno bolje živi nego u mnogim krajevima Hrvatske, istaknuo je gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić. Dobrodošlicu je uvodno zaželio Saša Cerovac, predsjednik Mjesnog odbora Mali i Veli Mlun, najmanjeg i najmlađeg MO-a na buzetskom području, osnovanog prije deset godina.
Na obilježavanju povijesnih obljetnica u Velom Mlunu pljeskalo se na spomen Tita, govorilo i nastupalo ispred njegove slike. U kulturno umjetničkom programu nastupili su ženska vokalna skupina Vetta iz Vrha, pjesnikinja Marija Ribarić, limena glazba Glazbenog društva "Sokol" Buzet i harmonikaški Trio Kunfin, dok je program vodila i u njemu recitacijama sudjelovala Stela Cerovac. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)