Razvoj prometne infrastrukture na području slovenske i hrvatske Istre te Primorsko-goranske županije, nastavak projekta APRO, povezivanje Eko parka Kras i Parka prirode Učka, povezivanje luke Kopra i Rijeka te revitalizacija luke Raša, aktivnosti su koje, organiziranjem okruglog stola u travnju ove godine, planira poduprijeti Društvo za slovensko-hrvatsku pograničnu suradnju i druženje na području Eko-parka Kras, prenio je predsjednik Valter Miklavčič na skupštini održanoj u Gračišču kod Kopra.
U sezoni granica na Ćićariji 24 sata
Društvo za slovensko-hrvatsku pograničnu suradnju ponovno će zatražiti i produžetak radnog vremena na graničnom prijelazu Jelovice-Podgorje na Ćićariji, kako bi barem u vrijeme turističke sezone bio otvoren od 0 do 24 sata. Lobirat će i za revitalizaciju željezničkog prometa, te se zalagati za ukidanje ograničenja teretnog prometa na graničnom prijelazu Sočerga.
Preko ovog prijelaza, na relaciji Buzet - Kopar, mogu prometovati samo kamioni do 7,5 tona ukupne nosivosti, pa bi ponovno otvaranje Sočerge za sav teretni promet gospodarstvenicima značajno smanjilo troškove poslovanja i samim time poboljšalo gospodarske odnose između dvije zemlje.
Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić izrazio je nadu da će i na slovenskoj strani granice krenuti u rekonstrukciju ceste od državne granice do Kopra kakvu sada Hrvatske ceste upravo izvode na dionici državne ceste od Buzeta do graničnog prijelaza Požane, a što je preduvjet za ponovno uspostavljanje svog teretnog prometa.
Uzgoj istarskog goveda u Sloveniji
Slovenski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Vojko Volk pohvalio je angažman Društva na zaštiti istarskih domaćih izvornih proizvoda, a njegove je riječi potvrdio pročelnik županijskog odjela za poljoprivredu Milan Antolović koji je istaknuo da je Društvo dalo značajan doprinos realizaciji projekta od zajedničkog interesa za proizvođače koji žive uz granicu hrvatskog i slovenskog dijela Istre.
Zahvaljujući takvoj suradnji vrlo se kvalitetno realizirao projekt APRO - Prekogranična inicijativa za zaštitu i revitalizaciju biološke raznolikosti okoliša korištenjem autohtonih pasmina, istarskog goveda boškarina, istarske ovce, koze, magarca…, gdje su partneri u sklopu programa IPA Slovenija - Hrvatska, bili Agencija za ruralni razvoj Istre, županijski Odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu i Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije - Kmetijsko gozdarski zavod Nova Gorica.
Hrvatska strana isporučila je deset bređih junica pasmine istarskog goveda kao jezgru uzgojnog centra za istarsko govedo u slovenskom dijelu Istre, koji je povezan s uzgojnim centrom istarskog goveda na Gortanovom Brijegu kod Pazina, dok je s druge strane dobila sredstva za izgradnju centra na Gortanovom Brijegu.
Regionalna oznaka izvornosti
- Zajedničkim radom hrvatskih i slovenskih institucija dokazali smo da istarska koza kao autohtona pasmina postoji. Zaštitili smo ju dva dana prije ulaska Hrvatske u EU, što je veliki doprinos valorizaciji ukupnog istarskog stočarstva. Taj model suradnje i zbližavanje institucija, prije svega poljoprivrednika s jedne i druge strane granice, rezultirao je uspješnim dovršetkom pregovaračkog postupka na zaštiti istarskog pršuta. Preko resornih ministarstava Hrvatske i Slovenije predali smo usuglašenu specifikaciju u Bruxelles. Očekujemo objavu u glasilu EU do srpnja čime bi istarski pršut za područje proizvodnje hrvatske i slovenske Istre bio zaštićen na nivou EU. Taj model suradnje nam nameće pravo da krenemo dalje u zaštitu drugih tipičnih istarskih proizvoda koji se proizvode na tradicijskim tehnologijama u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre, a to je prije svega istarska kobasica, istarske rakija, istarski med, meso istarskog goveda, istarska ovca pa i revitalizacija uzgoja istarske koze. Da ne govorim o autohtonim sortama vinove loze kao što je malvazija, teran, borgonja, refošk, hrvatica, porečki muškat ruža. Taj model zajedničke suradnje je od koristi da se tipični proizvodi zaštite oznakom izvornost na regionalnoj razini gdje ćemo štititi marketinški i valorizirati proizvod i poistovjetiti ga s regijom, istaknuo je Antolović. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU