Ovih se dana u Hrvatskoj bez velike medijske pompe, a time i gotovo bez znanja javnosti te ujedno s velikom žurbom priprema teren za uvodenje GMO-a u okoliš. Vlada je u Sabor na izglasavanje po hitnom postupku poslala izmjene Zakona o genetski modificiranim organizmima kojima se uvodi poglavlje o "koegzistenciji genetski modificiranih usjeva te konvencionalnog i organskog uzgoja".
- To u praksi znaci da bi polje do polja mogli biti GM i ne-GM usjevi, što bi moglo imati ozbiljnih posljedica po biološku raznolikost. Posljedica koegzistencije može biti kontaminiranje tradicionalnih usjeva GM genomom, upozorava Jagoda Munic, voditeljica Programa biološke raznolikosti Zelene akcije, ujedno i clanica Vijeca za GMO-e.
Dodaje da istraživanja dokazuju da je vrlo teško ostvariti koegzistenciju GM-a i konvencionalnih usjeva, pogotovo onih organskih, zbog lakog zagadenja. U specificnoj situaciji kao što je ona u Hrvatskoj, gdje su polja mala, a usjevi i ekosustavi raznoliki, prakticna koegzistencija nije ostvariva.
- Istra je medu prvim županijama odlucila da ne želi proizvodnju GMO-a, a ako se na državnoj razini donese drukcija uredba, onda ce poljoprivrednici odlucivati po svojoj savjesti. Prije svega, u Istri želimo poticati naše autohtone biljne i životinjske vrste i održivu poljoprivredu te najprirodnije tehnike u proizvodnji hrane. Nisam apsolutno protiv GMO-a, ali poboljšati rajcicu genom iz druge rajcice je jedno, a dodavati u povrce životinjske gene sasvim je nešto drugo, veli direktor Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI) Graciano Prekalj.
Po njegovim saznanjima, u Istri je samo jednom otkriveno korištenje GM usjeva, i to na podrucju Pazina, gdje je posadeni genetski modificirani kukuruz u potpunosti uništen.
Proizvodac ekološke hrane Nenad Kuftic, predsjednik nedavno osnovane udruge Istarski eko proizvod koja okuplja maslinare, stocare, medare, proizvodace povrca i voca, vinare i druge, smatra neodrživim suživot ekološkog i GM sjemenja.Dodaje da je žalosno što je Istra ostala bez vecine svog autohtonog sjemenja iako je zbog klime idealna za sjemenarstvo.
U poreckom Institutu za poljoprivredu i turizam planiraju pokretanje laboratorija za identificiranje prisutnosti GMO-a u proizvodima, ne bi li domaci proizvodaci zaštitili svoje proizvode od genetski modificiranih sirovina i za to dobili potreban certifikat.