Istra prednjači po broju ovisnika o drogama

Ilustracija (Arhiva)
Ilustracija (Arhiva)

Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik izvijestio je danas da je 2012. godine bilo 7.855 liječenih ovisnika o drogama, od kojih je njih 1.120 bilo prvi put na liječenju, a ukupan broj ovisnika u toj je godini povećan za 2,5 posto.

"Najveći udio osoba liječen je zbog zlouporabe opijata, a slijede osobe liječene zbog zlouporabe kanabinoida", rekao je Cesarik podnoseći Hrvatskom saboru Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga za 2012. godinu.

Po broju ovisnika prednjače Istarska županija, Zadarska, Grad Zagreb i Šibensko-kninska županija.

Po preliminarnim podacima o uzroku smrti u 2012. godini, 39 je osoba umrlo od predoziranja i to ponajprije metadonom, a slijede herion i kokain.

Po podacima MUP-a za 2012., prijavljeno je ukupno 7.295 kaznenih djela povezanih sa zlouporabom i trgovinom droge, a ostvarena je 6.381 zapljena svih vrsta droga. "Time je nastavljen trend rasta zapljene započet 2009.", zaključio je Cesarik.

Glavak: Hrvatski ovisnik ima srednju školu, živi s roditeljima, drogu dobije u kuću

Ovisnici o drogama u Hrvatskoj uglavnom žive s roditeljima ili sami, imaju najmanje srednju stručnu spremu, a droga im se po narudžbi dostavlja i u kuću, 'slika' je prosječnog ovisnika koju je danas u Hrvatskom saboru iznijela HDZ-ova zastupnica Sunčana Glavak.

Poražavajuće je što se droga sve više može dostaviti u kuću, jednako kao špeceraj možete naručiti i heroin i marihuanu, rekla je Glavak raspravljajući o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga za 2012.

I drugi zastupnici, poput nezavisnog Damira Kajina, upiru prstom u isti problem, a kao i kod niza drugih tema i zloupraba droga 'skrenula' je u političke vode.

Kajin je upozorio da je droga u Istri previše dostupna, te prozvao lokalne vlasti da se oglušuju na taj problem. Postajemo doslovce narkomanska destinacija, rekao je, apostrofirajući ulogu raznih festivala elektronske glazbe na kojima je situacija "doista dramatična". Protjerali su ih Grci, Talijani, a mi smo ih ugostili, rekao je Kajin.

Da je Thompson došao u Istru, upotreba droga ne bi se povećala, uzvratio je Boro Grubišić (HDSSB), ne propustivši optužiti Kajina da se svrstao među one koji zagovaraju da Thompson ne smije pjevati u Istri.

Tko mu brani, bio je na beatifikaciji don Miroslava Bulešića, ali nitko ne treba ustašovati i u partizanskoj Istri provocirati porukama 'Za dom spremni', odgovorio je Kajin.

Zastupnici upozoravaju da borba protiv droge itekako košta, u 2012. država je na to ime potrošila preko 620 milijuna kuna, 120 milijuna manje nego godinu prije. Do kraja 2012. u registru liječenih bilo je preko 32 tisuće osoba, od kojih je 2735 osoba umrlo, upozorava Tamara Šimac Bonačić (SDP). U 2012. porasla je potrošnja marihuane, u Zagrebu kontinuirano raste stopa potrošnje metadona, sve je više konzumenata tzv. sintetičkih droga.

Zastupnici upozoravaju i na druge ovisnosti, na podatak da je 81 posto učenika osmog te prva dva razreda srednje škole pilo alkohol, da se gotovo svaki drugi učenik najmanje jednom kockao ili kladio. Kocka i klađenje pošasti su koje razaraju hrvatsko društvo, polovica djece je ušla u kladionice, upozorava Grubišić (HDSSB).

Laburist Branko Vukšić prenosi podatke o pijenju alkohola po kojima su Hrvati na devetom mjestu, s 15 litara po glavi, prvi su Moldavci.

Drogu, alkohol i cigarete nazivaju i trima jahačima apokalipse, ističe Glavak i poručuje kako je svaka droga opasna.

Zastupnici problematiziraju i razmjer kazni koje se izriču za zlouporabe.

Roditelji pitaju kako to da se za 40-ak milijuna u slučaju Planinska dobije godina rada u nekoj kuhinji, a za kilu trave tri godine strogog zatvora, prenosi Grubišić.

Većina zastupnika dijeli mišljenje da se treba okrenuti prevenciji i edukaciji, djelovati prema obitelji, pomoći joj da prepozna simptome ovisnosti, a djeci i mladima dati više prostora za aktivno provođenje slobodnog vremena, učiti ih pozitivnim životnim vještinama.

Borbu protiv droge kao globalnog problema nećemo dobiti, ali prevencijom i edukacijom možemo utjecati, zaključila je Glavak. (Hina)

 


Podijeli: Facebook Twiter