Ostvare li se prijedlozi zagrebackog Ekonomskog instituta ukoriceni u studiji naslovljenoj "Ucinkovita decentralizacija u Hrvatskoj", Istra nece postati samostalna regija u novoj, regionalnoj podjeli države. Mali istarski gradovi i povijesna mjesta takoder bi mogli izgubiti svoj formalni status, te se ujediniti sa susjednim opcinama i gradovima da bi se stvorile ekonomski održive cjeline lokalne samouprave.
Prema projektu znanstvenika s Ekonomskog instituta pod vodstvom dr. Dubravke Jurline Alibegovic, Hrvatska bi se trebala podijeliti u sedam regija, dok bi se brojne opcine i gradovi spojili zbog ekonomske isplativosti i efikasnijeg upravljanja.
Konkretnije, umjesto županija, predlaže se formiranje sedam regija. Regiju Istra, Primorje i Gorski kotar cinile bi dvije županije - Istarska i Primorsko-goranska. Na prostoru ove regije nalazi se 24 grada i 53 opcine. U usporedbi s ostalim predloženim regijama, ovu jedinicu karakterizira najveca gustoca naseljenosti, najniža stopa nezaposlenosti i najviši BDP po stanovniku, koji je 20,9 posto veci od državnog prosjeka.
Reforma bi trebala obuhvatiti i gradove i opcine. Prema prijedlogu strucnjaka s Ekonomskog instituta, opcine bi trebale imati najmanje dvije tisuce stanovnika, gradovi najmanje deset tisuca, dok bi veliki gradovi imali barem 35 tisuca stanovnika. Prema tom kriteriju, oko polovice opcina i gradova izgubilo bi sadašnji status.
Postanu li prijedlozi iz analize Ekonomskog instituta službeni, odnosno uvrste li se u zakonske prijedloge kojima ce se reformirati i po novim pravilima decentralizirati Hrvatska, Istarska županija doživjet ce brojne promjene.
Umjesto regije Istra bit ce - poluregija Istra, ciji ce glavni grad biti Rijeka. Mali istarski gradovi s manje od deset tisuca stanovnika, poput Vodnjana, Novigrada, Buja ili Buzeta, pa i aktualnog sjedišta Županije Pazina, izgubit ce svoj status. Male opcine poput Bala, Grožnjana, Motovuna, Oprtlja, Lanišca, Brtonigle, Cerovlja, Svetog Petra u Šumi ili Vižinade, koje ce i na travanjskom popisu stanovništva imati manje od dvije tisuce stanovnika, spojile bi se sa susjednima da bi dostigle potreban minimum.
Drugim rijecima, Istra bi na taj nacin izgubila svoju regionalnu samoupravu iako ima povijesni status hrvatske regije utemeljen na Ustavu i odluci Zemaljskog antifašistickog vijeca Hrvatske o prisajedinjenju hrvatskih krajeva. Štoviše, još u Austro-Ugarskoj Monarhiji Istra je imala status posebne zemlje. (Piše Dubravko GRAKALIC)
VIŠE O OVOJ TEMI, KAO I INTERVJU S DR. DUBRAVKOM JURLINA ALIBEGOVIC, CITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA