Brojni maslinari ove su godine pogođeni napadima maslinovog svrdlaša (Caenorhinus/Rhynchites cribripennis Desbr.) koji je počinio velike štete u maslinicima, osobito u južnoj Istri. O uzrocima djelovanja ovog štetnika i načinima prevencije šteta od svrdlaša razgovarali smo sa Sarom Godena, diplomiranom inženjerkom agronomije i znanstvenom novakinjom na Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.
- Zašto je maslinov svrdlaš ove godine najviše pogodio maslinike na jugu Istre?
- Maslinov svrdlaš je štetnik koji je inače prisutan u Istri i na Kvarneru, u središnjem dijelu Italije, Grčkoj, Turskoj, Rusiji i Maloj Aziji. Tijekom 2005. godine zamijećene su velike štete od ovog štetnika na sjevernom i južnom području Istre, koje su bile izražene samo na sortama sitnijeg ploda: moražoli, žutici, leccinu i pendolinu. Tijekom posljednje tri godine počinio je velike štete u Istri, najvjerojatnije zbog klimatskih promjena na ovom području. Ove se godine štetnik veoma proširio cjelokupnim poluotokom te čini ogromne štete maslinarima koje se kreću od 30 do čak 100 posto, osobito u južnom dijelu Istre. S druge strane, poznato je da ovaj kukac preferira kamenita područja, kao i činjenica da su uz kamene gomile, odnosno suhozide jače napadnuti plodovi stabala od plodova sa stabla na drugim mjestima. Ove se godine, nažalost, suočavamo s najvećim napadom ovog štetnika na ovom području uopće, pa se tako procjenjuje da će biti manje preko 50 posto uroda, odnosno da ćemo imati manje i do 500 tisuća litara maslinovog ulja.
Najviše stradao leccino
- Koje su vrste maslina najviše pogođene napadom svrdlaša?
- Maslinov svrdlaš najčešće napada plodove sorti sitnog ploda, a rjeđe one krupnog ploda. Međutim, ukoliko je prisutan u velikom broju, odnosno ukoliko je njegova populacija visoka, ovaj štetnik napada gotovo sve sorte bez obzira na karakteristike njihovih plodova. Uočeno je da je najviše napada zabilježeno kod talijanske sorte leccino, dok je kod udomaćene sorte buža bio nešto manji.
- Može li se napad svrdlaša predvidjeti, pa time i spriječiti, i na koji način?
- Nažalost, ne postoje metode ni mamci kojima bi se taj štetnik detektirao i pratio. Eventualno se može koristiti metoda otresanja grana koju je najbolje provesti tijekom ranih jutarnjih sati, a potrebna je oprema poput tuljca s posudom ili veliko bijelo platno koje se postavi ispod krošnje, štapa za udaranje, povećala i sita kojom se utvrđuje prisutnost štetnika. Može se također okvirno definirati i kritično razdoblje pojave štetnika za vrijeme razvoja mladog ploda kad se štete očituju u otpadanju plodova masline. Ove je godine tako napad uočen sredinom lipnja.
Opadanje mladih plodova
- Pridonose li većim napadima svrdlaša u posljednje vrijeme i klimatski uvjeti? U koje doba godine su masline najugroženije?
- Masline su najugroženije za vrijeme razvoja mladog ploda kad ovaj štetnik uzrokuje sušenje i otpadanje plodića. Svakako i klima, kao i klimatske promjene posljednjih godina zasigurno pridonose razvoju ovog štetnika. Osim toga poznato je i da se broj vrućih dana, kad je temperatura iznad 30 stupnjeva Celzijusa posljednjih godina povećava. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, područje Istre u 2011. godini okarakteriziralo je vrlo toplo i ekstremno sušno proljeće, ekstremno toplo i vlažno ljeto, topla i sušna jesen te ugodna zima.
U 2012. godini zabilježeno je sušno i vrlo sušno te vrlo toplo proljeće, ekstremno sušno i toplo ljeto, vrlo kišna i topla jesen te vrlo sušna hladna i ugodna zima. Prema podacima za ovu godinu, prevladavalo je toplo i dosta kišno proljeće. Budući da ovaj kukac ima jače očvrsnuto tijelo, zasigurno je bolje prilagođen ekstremnim klimatskim uvjetima, koji su prisutni na ovom istarskom području posljednjih godina, pa je i to najvjerojatnije uzrok njegove masovne pojave.
- Kojim sredstvima svoje masline mogu učinkovito zaštititi maslinari koji se bave standardnim uzgojem maslina, a kako ekološki maslinari? Bi li trebalo dozvoliti neka nova i učinkovitija sredstva za zaštitu maslina?
- Prema popisu registriranih sredstava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede nema niti jednog dozvoljenog sredstva za zaštitu masline od maslinovog svrdlaša. Stoga se ovdje javlja velik problem. Budući da se ovaj štetnik može suzbiti primjenom insekticida protiv najvažnijih štetnika masline, poglavito moljca, kod konvencionalne zaštite masline moguće je koristiti preparate na osnovi aktivne tvari dimetoat: Rogor 40, Zagor, Perfekhtion, Calinogor, budući da je ostalim sredstvima odnedavno istekao rok valjanosti rješenja. U integriranoj je zaštiti masline moguće koristiti mikrobiološka sredstva na osnovi spora i toksina bakterije Bacillus thuringhiensis subsp. Kurstaki: Baturad WP ili Biobit.
U ekološkoj zaštiti masline moguće je pak primijeniti biljni insekticid čija je djelatna tvar piretrin iz praha cvijeta dalmatinskog buhača (Chrysanthemum cinerariaefolium). Mi na Institutu radimo na projektu Ministarstva poljoprivrede pod nazivom "Agronomsko i ekonomsko vrednovanje konsocijacije maslina-dalmatinski buhač" u kojemu istražujemo djelovanje pojedinih preparata iz konvencionalne, ekološke zaštite masline, kao i zaštite ekstraktom dalmatinskog buhača i u konsocijaciji maslina-buhač u usporedbi s kontrolom (bez zaštite) i to na najvažnije štetnike masline.
Bez registriranih preparata
Rezultati tih istraživanja ujedno će pridonijeti novim spoznajama i u zaštiti masline. Svakako bi trebalo proširiti spektar efikasnih sredstava za zaštitu masline, a budući da za svrdlaša uopće nema registriranog preparata i da u posljednje vrijeme predstavlja pravu pošast, ona je stoga sama po sebi neophodna.
Postoje pozitivni rezultati postignuti primjenom nekih sredstava čije su aktivne tvari piretroidi na maslininog svrdlaša i to do faze otvrdnjavanja koštice masline, odnosno do 15. srpnja, ali ponavljam, te aktivne tvari nemaju dozvolu na maslini.
Trebalo bi također ispitati postoje li neki i koji, prirodni neprijatelji svrdlaša, odnosno određene životinje koje se njima hrane, budući da su kemijske mjere-pesticidi, odnosno insekticidi samo jedna od mjera zaštite. Valja spomenuti i druge mjere poput biotehničkih sredstava, biološke, fizikalne, mehaničke i agrotehničke mjere koje u današnje vrijeme povećane ekološke svijesti postaju sve značajnije.
- Može li intenzivnija obrada tla barem djelomično pridonijeti obrani od maslinovog svrdlaša?
- Budući da se kukac, odnosno ličinka svrdlaša kukulji u tlu i da odrasli kukac (imago) maslinovog svrdlaša ostaje u tlu do proljeća, obrada tla bi kao agrotehnička mjera zaštite masline zasigurno mogla pridonijeti smanjenju populacije ovoga štetnika. (Petra LUKEŽ)