Novi nacelnik Policijske uprave istarske od 22. ožujka je 41-godišnji Puljanin Mladen Blaškovic, rodom iz Pazina, koji je dotad bio nacelnik Sektora policije.
- Koji su vaši prvi potezi kao nacelnika PU istarske i hoce li biti kadrovskih promjena?
- Bit ce smjena i promjena iz jednostavnog razloga jer želim ekipu koja ce biti proaktivna i brzo djelovati, a neka cu imenovanja vrlo brzo predložiti. Kriminalisticka policija mora iz reaktivnog prijeci u proaktivni pristup poslu. Moramo razviti kriminalisticko-obavještajni rad na terenu, baratati informacijama s terena, stvoriti povjerenje gradana i motivirati ih da prijavljuju kaznena djela.
Mi smo servis gradana i stoga mi je prioritet jacanje svih oblika preventivne strategije i programa, smanjenje angažmana policije na poslovima koji nisu prioritetni i usmjeravanje tih snaga na razotkrivanje najtežih oblika kriminala. Ove godine PU istarska ce usmjeriti svoje snage na organizirani kriminal, korupciju i gospodarski kriminal, odnosno kaznena djela koja se teško razotkrivaju, a koja za posljedicu imaju veliku društvenu štetu.
Ako netko u gospodarskom poslovanju zamulja nekoliko milijuna, tu su indirektno ošteceni svi radnici, svi penzioneri, svi korisnici proracuna. Mislim da mi u Istri nismo puno pošteniji i svetiji od nekih u Zagrebu ili drugdje i smatram da bismo trebali usmjeriti snagu prema tim oblicima kriminala.
Htio bih ujedno da Istra ne bude utocište i oaza kriminalcima s drugih podrucja, da se tu nastanjuju, ulažu u privatne poslove. Ne želim da Istra bude oaza za pranje prljavog novca gdje ce kriminalci dolaziti zapocinjati novi život. Istra je dobronamjerna za sve dobronamjerne ljude, ali za takve nema mjesta. Ne mogu tu doci ljudi poput Golemovica i pocinjati neki novi život kriminalnim novcem.
- Lani je u prometnim nesrecama u Istri poginulo 36 osoba. Koliko su za kobne ishode krivi vozaci, a koliko stanje cesta u Istri?
- Promet nam je vrlo problematican. Broj poginulih iz godine u godinu varira, u proteklih deset godina imamo izmedu 30 i 45 poginulih godišnje. Najcešci uzroci tragicnih nesreca su brzina, nepropisno pretjecanje i alkohol. Trenutno je u Istri više od 130 tisuca vozila i vozaca, a medu njima je i nešto više od 4.500 mladih vozaca.
U ceste treba ulagati, no u nesrecama sa smrtnim posljedicama i dalje je presudan ljudski faktor i zato svi moramo poraditi na prometnoj kulturi gradana. Policija, osim preventivno, djeluje i represivno prema vozacima, posebice alkoholiziranim i drogiranim koji se odmah iskljucuju iz prometa i onemogucavaju u ugrožavanju svoje i tude sigurnosti na cesti.
U Istri imamo ukupno 1.812,950 kilometara cesta, od toga 380 km državnih, 698 km županijskih i 773 km lokalnih cesta. Dio Istarskog ipsilona još je u izgradnji, a dug je nešto više od 145 kilometara. Inace, na Ipsilonu se dogada tek oko tri posto nesreca. Pa ipak, otvaranjem njegove posljednje dionice u lipnju ocekujemo da ce se smanjiti i broj nesreca s poginulima na cesti Vodnjan - Bale.
- Koje su crne tocke u Istri i što poduzimate u cilju smanjenja broja nesreca i stradalih?
U Istri imamo opasna mjesta koja ugrožavaju sigurnost prometa, a kriterij za njihovo utvrdivanje je gomilanje prometnih nesreca na jednoj lokaciji. Kada se definira opasno mjesto s nadležnima iz uprave za ceste obavimo nadzor i vidimo što se može poduzeti.
Prošle godine smo utvrdili i sanirali opasna mjesta na državnim cestama Vozilici - Plomin, Labin - Štrmac, Bale - Sošici, križanju Tar - Vabriga. Na pojedinim su mjestima obnavljani asfaltni slojevi i mijenjana je prometna signalizacija, a u slucaju raskrižja Tar - Vabriga ispostavilo se da je cijela šuma znakova zbunjivala vozace, što je dovodilo do tragicnih nesreca. Na nekim su mjestima postavljene trake za smirivanje prometa, na cesti Bale - Sošici stavljen je novi asfaltni sloj, proširene su bankine te je obnovljena horizontalna i vertikalna signalizacija, a sve nakon lanjskog prevrtanja autobusa s mladim Dancima.
Ove godine u planu nam je sanacija više opasnih mjesta: križanje županijske s državnom cestom na Plovaniji gdje ce se napraviti kružni tok, a na isti ce se nacin riješiti i križanje u Žminju. Za državnu cestu Buzet - Lupoglav nakon inspekcijskog pregleda i uocenih nepravilnosti u signalizaciji i na kolniku nadležnoj upravi za ceste dane su upute za sanaciju.
Medu opasnim mjestima koje ce ove godine trebati sanirati su i dvostruki zavoj na županijskoj cesti kod Žminja te na križanju županijske ceste u Umagu, kod Getroa. U Puli se opasnim mjestom pokazao prijevoj u Ulici prekomorskih brigada, izmedu Premanturske i Medulinske ceste, na kojemu je iscrtan pješacki prijelaz. Crna tocka je i cesta kod Bašarinke, odnosno od Poreca prema Taru.
- Mislite li da je Pula siguran grad?
- Pokazatelji policije govore da je sigurnosno stanje u Puli i Istri zadovoljavajuce, što znaci da situacija ne odudara od prosjeka. Cinjenica jest da je u Istri povecan broj kaznenih djela imovinskog kriminaliteta, a u tom segmentu situaciju nam komplicira vrijeme turisticke sezone kada ovdje dolazi ogroman broj turista. Sa sezonom dolaze i sezonski kriminalci iz drugih zemalja, ali i iz drugih dijelova Hrvatske.
Osim toga Pula je specificna po svojoj socijalnoj slici, tu je najveci broj nezaposlenih i najveci broj ovisnika koji, da bi došli do novca za svoje potrebe, cesto pribjegavaju kradama. Što se tice imovinskog kriminaliteta u Puli znacajan dio pocine i šticenici Doma za odgoj djece i mladeži.(Marica KOŠTA)
INTEGRALNI INTERVJU CITAJTE U TISKANOM IZDANJU