Fenomen migracija na prostoru Istre, Jadrana, Sredozemlja, ali i na svakom drugom podrucju, najdramaticniji je pojam u povijesti koji neprekidno traje i ne završava nikada, te je tako i najvažnije poglavlje u povijesti Europe, istakao je dr. Miroslav Bertoša na pocetku predstavljanja najnovije knjige "Istra na raskrižju - o povijesti migracija pucanstva Istre" dr. sc. Marina Manina, održane u Svecanoj dvorani "Tone Peruško" Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli.
"Išcupani iz svog prirodnog okruženja i usadeni - preneseni - negdje drugdje ljudi doživljavaju niz dualizama, nastaju novi fenomeni, kao pitanje mentaliteta koje oblikuje tzv. akulturacija i asimilacija, potraga za identitetima, a sve prati stalna povijesna memorija koja u kljucnim momentima poseže za korijenima predaka, što se posebno uocavalo u vremenima nasilne promjene prezimena. No, ono što je osnovni problem i prvi susret s novim je sraz starog i novog stanovništva i sukobi koji proizlaze iz toga, a kojih su pune stranice istarske povijesti", pojasnio je dr. Bertoša.
Posebno je naglasio da se u takvim okolnostima i mijenama nitko ne može pozvati na svoju autohtonost jer su svi odreda odnekuda došli, a ona prava migracija nas tek ocekuje kada udemo u Europsku uniju.
Kljucno pitanje za razumijevanje ove materije u koju je dr. marino Manin zaronio su migracije u Istri i iz Istre od srednjeg vijeka do danas, pojedinacni ili organizirani dolasci i naseljavanja vladara i vlasti kako bi se na opustošenim poljima oplemenila kultura, a novopridošle je u tom bijegu pred turskim osvajanjem, ili pojedinacnom dolasku zatekla svojevrsna sigurnost, zemlja, ali i najveci izazov - od cega živjeti?
Odgovor na to pitanje su svi akteri u prici u migracijama prešucivali, što zorno ilustriraju dokumenti i u knjizi o vodnjanskim doseljenicima koji se susrecu s tim pitanjem i dilemom što dalje, pa u nemogucnosti da stanu na noge posežu u sukobe, hajduciju, odmecu se u bande ili pak napuštaju zemlju i odlaze u vojsku i ratove.
Dr. Ivan Jurkovic je u svojoj sintezi Maninove knjige istice šest bitnih poglavlja koja odreduju temu migracija, a nastala su u posljednjih deset godina istraživackog rada: uvjeti useljavanja novopridošlog stanovništva u Mletacku Istru kada se cak 60 posto stanovništva mijenja; Hrvati u slovenskom dijelu Istre u vrijeme mletacke uprave, posebno u Kopru i okolici što i danas svjedoce sela poput Hrvatini; odnos stanovnika Istre prema Trstu kojemu u 19. stoljecu gravitira i hrvatski i slovenski dio Istre; hrvatski gimnazijalci iz Istre u karlovackom (1919.- 1925.) i zagrebackom internatu (1925. - 1941.) izmedu dvaju svjetskih ratova; propasti talijanske politike odnarodivanja u Istri (tajno popisivanje istarskih Hrvata iz 1939.) te o ljudskim gubicima i egzodusu iz Istre u Drugom svjetskom ratu i poracu, kroz domace i strane izvore sve do kraja '50. godina.
Dr. Manin je ovih šest poglavlja nazvao "šest lica u potrazi za autorom", odnosno upucenih prije svega studentima koji ce u ovim cjelinama pronaci vlastiti istraživacku put i nastaviti s ovom temom na jedan još iscrpniji nacin, te tako ove ali i druge segmente ukljuciti u svoja istraživanja o temi koja, kao što rece dr. Bertoša, nikada ne prestaje i tek ju ocekuju novi naleti migracijskih gibanja.
Takoder je istaknuo da je ovih šest znanstvenih radova, koji ukljucuju tablice, slike, grafikone, popise imena i izvore, objavljivao proteklih deset godina a prikupljeni na jedno mjesto u knjigu daju potpunu tematski zaokruženu cjelinu.
Izdavaci su Profil Multimedija i Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, na cijem je celu od 2008. dr. Manin (Umag, 1968.). Knjiga je tiskana 2010. , 171 stranicu. Organizator predstavljanja bilo je Istarsko povijesno društvo-Societa' Storica Istriana, u suradnji s udrugom Istarska baština, a moderator je bio Ivan Žagar.