Razoran potres koji je u sijecnju ove godine pogodio Haiti te usmrtio oko 300 tisuca ljudi bio je dosad najsmrtonosniji. Potresi su stalna pojava na Zemlji, a gdje ce i kada te koliko snažno udariti, ne može se sa sigurnošcu predvidjeti. Neki u njima vide zlu ljudsku kob, neki teoriju zavjere, a neki obicnu prirodnu pojavu.
No, kada je Istra u pitanju, nitko, bilo kojoj skupini pripadao, nije u pravu. Istru mogu ozbiljnije zatresti samo politicki ili ekonomski potresi. Od tih potresa nitko u Istri nije, niti ce biti pošteden. Eto, nisam ja to izmislila, tako kažu znanstvenici.
U Istri u novijoj povijesti nije bilo znacajnijih potresa, ali se samo na osnovi povijesne i recentne seizmicnosti ne može zakljuciti da jaki potresi nisu moguci. Uže podrucje Poluotoka nije seizmicki osobito aktivno, a prof. dr. sc. Marijan Herak s Geofizickog odsjeka Prirodoslovno-matematickog fakulteta u Zagrebu kaže da bi do ljeta trebala biti gotova nova seizmološka karta Hrvatske na kojoj ce se vidjeti koliko je Istra ugrožena potresima.
On je proucavao gradivo o potresima u Istri te rad objavio u "Franini i Jurini" 2004. s profesoricom Davorkom Herak. Da bi opisali seizmicnost Istre i okolice, oni su odšetali i u vrijeme prije Krista jer su za poznavanje seizmicnosti nekog podrucja potrebni podaci o potresima iz što duljeg razdoblja. Znanje o povijesnim potresima povezano je s društvenim i kulturnim razvojem covjecanstva pa su mnogi podaci o potresima zauvijek izgubljeni.
Naime, konstatiraju autori, nije bilo ljudi vicnih pisanju ili zainteresiranih za bilježenje i ocuvanje takvih podataka. Prvi pouzdaniji podaci o potresima u Istri potjecu s pocetka 16. stoljeca. Od tada pa do 2003. znamo za 32 potresa magnitude pet stupnjeva prema Richteru ili više. Gotovo polovica tih potresa dogodila se u Sloveniji. Najjaci je bio 1511. na podrucju Idrije, a s rezervom se uzima podatak da je Lupoglav pretrpio mnoge štete od potresa 1574.
Tijekom sljedeca dva stoljeca više se treslo na podrucju Senja, Bakra, Rijeke i okolice pa do Ilirske Bistrice i Idrije. U 19. stoljecu raste broj zapisa o potresima u Hrvatskoj. Odonda do 2003. u Istri ih je zabilježeno 11 s intenzitetom vecim ili jednakim, sedam stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice.
Podrucje Istre geološki pripada Jadranskoj karbonatnoj platformi (Adrijatiku). Otoci Krk, Cres, Lošinj i Rab takoder pripadaju Adrijatiku, dok se sjeverno i istocno od Istre i otoka nalaze vanjski Dinaridi. Najjaci potresi i najviše njih dogada se u dodirnoj zoni Adrijatika i vanjskih Dinarida, dakle izvan Istre. Najznacajnije epicentralno podrucje za Istru i okolicu proteže se od Senja do Postojne u Sloveniji u smjeru sjeverozapad-jugoistok, tj. paralelno sa smjerom pružanja jadranske obale.
Profesor Korado Korlevic kaže da je sudar jadranske ploce s euroazijskom plocom na sjeveru izazvao nastanak Alpi, a njeno zakretanje nakon udara podvlaci je pod Dinaride i izaziva stalne potrese na podrucju hrvatske obale Jadrana. Podvlacenje i nabiranje materijala na sjevernoj strani sudara stvara Cicariju. Baš na toj strani, pod težinom Cicarije i energijom sudara, jadranska je ploca duboko puknula pa sada na tom mjestu iz unutrašnjosti zemlje izlazi vruca voda (Istarske Toplice).
Južno od te pukotine postoji još nekoliko manjih, a posljednja važnija je na potezu Karojba (Poje) - Novigrad i prolazi nekoliko stotina metara južnije od nove zvjezdarnice u Ticanu.
"Podrucje južnije od toga je posebno stabilno i nije imalo vecih poremecaja u zadnjih nekoliko stotina milijuna godina, a tako bi trebalo ostati barem još milijun godina. Nakon toga dolazi džumbus", rekao nam je Korlevic te dodao da to što je stabilno ne znaci da nas u Istri ne mogu tresti potresi iz susjedstva.