Svečanom sjednicom Skupštine Istarske županije, u nazočnosti brojnih uzvanika iz društvenog i političkog života Istre te hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, u ponedjeljak je u Istarskoj sabornici u Poreču obilježen Dan Statuta Istarske županije, u spomen na njegovo donošenje prije 21 godinu.
Prvi je govornik bio predsjednik županijske skupštine Valter Drandić, koji je najprije podsjetio da je svojedobno donošenje Statuta bilo izraz "jasnog opredjeljenja Istrijana da je biti gospodar na svojemu ideal i način življenja ljudi Istre", te ukratko oživio povijesni hod kojim je došlo do sve izrazitijeg etabliranja načela multikulturalnosti, multietničnosti, convivenze i antifašizma kao temelja današnjeg identiteta žitelja Istre. Ustvrdivši da je 1943. godine istarski narod uz svoju novu domovinu dobio i svoje more, otoke, šume, vode, njive, pašnjake i sve što je imao, Drandić je pak naglasio:
"Zbog tega se danas ne mirimo s nama neprihvatljivom tendencijom da sve mora biti državno i gotovo je nevjerojatna činjenica da moramo s vlastitom državom voditi sudske sporove o dokazivanju vlasništva onoga ča je oduvijek naše i ča smo donesli sa sobom kad smo se priključili Hrvatskoj".
Uz već standardnu poruku da se Istra neće pomiriti sa statusom "subregije", Drandić je komentirao i aktualna zbivanja oko referenduma građana Labinštine protiv TE Plomin III na ugljen, ustvrdivši: "Nevjerojatna je bahatost jednog HEP-a koji javno kaže da ga ne zanima utjecaj referenduma na projekt, što znači da ga ne zanima mišljenje građana, a troši novce tih istih građana na svakodnevne reklame u korist ugljena".
Uslijedio je govor istarskog župana Valtera Flega, kojio je ukazao ne samo na povijesno donošenje istarskoga Statuta prije 21 godinu, nego i na devet godina političke i pravne bitke za njegovu obranu, sve dok naposljetku nije prihvaćen u svom izvornom obliku.
"Prije 21 godinu pokazali smo da bolje poznajemo bilo vremena i da smo uvijek korak ispred", ustvrdio je župan Flego, te iz tadašnjih prilika oko Statuta "izvukao" načelo, koje je postalo istarsko trajno opredjeljenje u današnjici, "da ne pristajemo na prosječnost već sami sebi zadajemo visoke ciljeve". Istarska županija je ekonomski samoodrživa, ustvrdio je zatim Flego, iznijevši rezultate nedavnog istraživanja financijskih i fiskalnih potencijala hrvatskih županija, iz kojih proizlazi da Istra godišnje zaradi 800 milijuna kuna više nego što se u njoj godišnje potroši javnog novca, što znači da tih 800 milijuna "ide u Zagreb", a za te novce Istra je mogla izgraditi "16 pulskih novih općih bolnica", umjesto da se nedavno započeta gradnja pulske bolnice toliko nepravedno dugo čekala.
Župan Flego se usprotivio tvrdnjama da je hrvatski teritorijalni sustav neodrživ i da je lokalna samouprava kriva za krizu, već suprotno tome treba zahtijevati da lokalna i regionalna samouprava ima veće nadležnosti u raspolaganju novcem kojeg sama zarađuje. Stapanje Istre u "nekakve makroregije" je neprihvatljivo, u Istri treba i dalje odlučivati o razvoju Istre ali više nego dosad, a vrlo je važno imati dobru suradnju kako s hrvatskom Vladom, tako i s jedinicama lokalne samouprave, zaključio je župan Flego.
Gost iz susjedstva, predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić, čestitajući Istranima Dan Statuta poručio je da je "u Statut Istarske županije ugrađeno ono što su danas vrijednosti Europske unije, odnosno ono što u vrijeme krize mračne sile uvijek dovode u pitanje, i zato su potrebna ovakva podsjećanja". Počasni građanin Istarske županije, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, također se prisjetio kako borba za istarski Statut prije 21 godinu nije bila laka jer je trebalo dokazivati "kuda ide Istra", a ona je pokazala kuda ide još 1943. godine. Mesić je čestitao Istranima što ne posustaju u borbi za demokraciju, toleranciju i antifašizam, te ustvrdio:
"Fašizam i nacizam su bile zločinačke ideologije u svome korijenu, a antifašizam je bio ispravna strana. Bilo je ekscesa, ali ekscesi ne čine program", i naposljetku je izrazio poštovanje "svima koji su znali kakvu Istru žele a na kraju su to i izvojevali".
Ministar turizma i Vladin izaslanik Darko Lorencin rekao je da je donošenje istarskog Statuta značilo "izdizanje demokracije na značajno višu razinu", te da su njime zaštićene vrijednosti suživota i multikulturalnosti ključne za dalji razvoj.
Naposljetku, završni govor na svečanosti u povodu Dana Statuta Istarske županije održala je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Pozdravivši skup sa "Dragi Istrijani i Istrijanke" te čestitavši Dan Statuta i na talijanskom jeziku odmah je na početku osvojila simpatije i srdačan pljesak, te u nastavku svoga govora ocijenila da su joj "Istra i Istrijani na mnoge načine bliski", da istarski Statut odražava "volju žitelja Istre da obilježe svoje posebnosti, a među njima dvojezičnost i prožimanje kultura Hrvata i Talijana koje nisu prekinuli ni tragični povijesni događaji".
Istarsko je iskustvo poticajno i za druge hrvatske krajeve, prije svega u spoznaji da se do rješenja ne dolazi preko noći već strpljivim dijalogom, ustvrdila je hrvatska predsjednica, a za antifašizam, koji je kao pokret niknuo 1920-ih godina baš u Istri, rekla je da je ponosna što su u tom povijesnom procesu sudjelovali i njezini nona i nono. Istra je posebno važna za Republiku Hrvatsku, zemlja je to marljivih i brižnih ljudi koja nadilazi prosječne statističke vrijednosti gospodarske uspješnosti u Hrvatskoj, regija je to koja je među prvima u Hrvatskoj nastojala misliti europski, i koju treba bolje povezati s ostatkom Hrvatske, pogotovo prometno i gospodarski, ustvrdila je Kolinda Grabar Kitarović, zaključivši: "Istra i Istrijani primjer su kako istovremeno pokazati otvorenost budućnosti i privrženost tradiciji, a to prikazuje i vaš Statut". (Davor ŠIŠOVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)