Koliko su hrvatske županije efikasne u povlačenju financijskih sredstava iz fondova Europske unije, pitanje je koje se neprekidno postavlja u široj javnosti. Iako županijske razvojne agencije postoje već godinama danas je njihov rad slabije vidljiv. Građane sve više zanima koji se projekti mogu realizirati u njihovoj regiji u svrhu poboljšanja kvalitete života i veće zaposlenosti.
Prema tvrdnjama predsjednika Zajednice hrvatskih županija, župana Podravsko-virovitičke županije Tomislava Tolušića, upravo su županije i njihove razvojne agencije najuspješnije u privlačenju EU novca: "Županije imaju administrativne kapacitete, odnosno razvojne agencije koju su davno osnovane. Imamo iskustava i ljude. Sada takve agencije osnivaju gradovi i općine, ali njima treba vremena i znanja da postanu uspješni. Županije su do sada povukle 1.300 projekata iz EU fondova. Neki su bili vrijedni deset tisuća eura, drugi 20 ili 30 milijuna eura," naglašava HDZ-ov Tomislav Tolušić.
Puno para za pripremu
Iskusni Ivan Jakovčić, bivši istarski župan i zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu, upozorio je na problem nedostatka novca u županijama za pripremnu dokumentaciju te na činjenicu kako još nije provedena decentralizacija zemlje koja bi regijama ostavila više novaca za ulaganje u razvojne projekte kroz EU fondove.
"Županije su u teškoj situaciji. Imamo ideje, imamo i neke projekte, međutim sigurno je da županije nemaju mogućnosti kandidiranja tih projekata jer same nemaju dovoljno novca," objasnio je Jakovčić.
Župan Tolušić slaže se s ocjenama kako je središnja državna vlast zakazala u tom pogledu. "Treba reći da je situacija loša jer je veliko nerazumijevanje države u odnosu na EU fondove. Centralizacija države je velika i svi ostajemo bez novaca za projekte", kaže Tolušić i objašnjava kako nije dovoljno imati dobru ideju.
"Treba znati da se za fondove valja pripremiti, imati dokumentaciju, građevinske dozvole i svu papirologiju u koju treba uložiti novac. Tek tada se može ići na prijavu za fondove. To razumiju županije, ali država za to nema sluha. Iako se radi o projektnoj dokumentaciji izravno za građane, ove godine niti jedno ministarstvo ne daje niti lipe za pripremu projekata. Štoviše, poreznom reformom ostali smo bez dosta sredstava," ističe Tolušić i dodaje: "Dokumentacija za projekt stoji tri do pet posto od cijelog projekta. Za veće projekte to mogu isfinancirati samo Istarska i Primorsko-goranska županija."
Poljska kao uzor
U Zajednici hrvatskih županija ističu kako bi se Hrvatska, u borbi za novac iz EU fondova, trebala ugledati na Poljsku, gdje regije same raspolažu novcem potrebnim za ulaganje u EU projekte.
"U Poljskoj 50 posto sredstava iz EU fondova ide županijama, odnosno vojvodstvima, koja sama odabiru projekte i odgovaraju za njih," napominje Tomislav Tolušić, koji je zajedno sa skupinom suradnika iz hrvatskih županija nedavno posjetio tu zemlju.
U Istarskoj županiji mnogo očekuju od najavljenog Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata, kojeg pokreće Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, ali ističu kako puno naprave i sami.
Županijski resursi
"Istarska županija je do sada sufinanciranje europskih projekata velikim djelom koristila kroz angažman vlastitih djelatnika. Za projekte veće vrijednosti županija će se natjecati na natječajima novonajavljenog Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini", kaže Patrizia Bosich, načelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i upravne poslove.
Naravno, fiskalna decentralizacija zemlje bila bi najbolje rješenje za financiranje županijskih i lokalnih projekata koji će se natjecati za europski novac.
"Ukoliko bi došlo do fiskalne decentralizacije, ona bi svakako doprinijela povećanju prihoda Istarske županije te bi se putem županijskog proračuna moglo više novaca uložiti u kapacitete za korištenje EU fondova te za predfinanciranje i sufinanciranje EU projekata", napominje Patrizia Bosich. (D. GRAKALIĆ)