"Istra bi kroz velike projekte nakon ulaska u Europsku uniju u razdoblju od 2014. do 2020. godine mogla povući preko 200 milijuna eura europskih sredstava", rekao je pročelnik županijskog Odjela za međunarodnu suradnju i EU integracije Oriano Otočan tijekom prezentacije istarskih projekta financiranih EU sredstvima koja je u sklopu obilježavanja Europskog tjedna održana u HGK-Županijskoj komori Pula.
Naglasio je da je na godišnjoj razini kroz razne predpristupne fondove i programe Hrvatska na raspolaganju imala 150 milijuna eura, a nakon 1. srpnja kada postane punopravna članica EU, taj će iznos premašiti milijardu eura.
-To je ogroman izazov i Hrvatskoj će sigurno biti teže nego članicama koje su ušle 2004. godine, rekao je Otočan i dodao da je Istra spremna za povlačenje novih sredstava dodajući da je na EU projektima u javnom sektoru educirano više od 50 ljudi.
Izvijestio da je na razini Županije dosad realizirano ili se još uvijek provodi ukupno 310 projekata u vrijednosti od 110 milijuna eura, a najviše projekata, njih 37, sufinancirano je iz IPARD-a. Istaknuo je da je jedan od najvećih projekta odnosi na izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda u Poreču koji je "težak" 49 milijuna eura, dok je za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun iz fondova osigurano 25 milijuna eura. -Istra želi slijediti primjer Poljske koja je definitivno zvijezda u povlačenju EU sredstava, zaključio je Otočan.
Direktor Istarske razvojne agencije (IDA) Boris Sabatti osvrnuo se na dosadašnje aktivnosti agencije koja je provela 18 projekata i za to u Istru povukla 17 milijuna eura. Upozorio je da su sada stvari mnogo drugačije nego ranije, pa se novac za projekte čeka između 6 mjeseci i godinu dana.
- Imamo spremna dva projekta za koje očekujemo 500 tisuća eura, a još nismo dobili ni jedan euro.
- To će osobito biti problem na nacionalnom nivou jer će se putem strukturnih fondova cifre penjati na milijune i milijune eura, a taj će novac biti teško osigurati kroz projekte. Ako država ne osigura nekakav fond iz kojeg bi se projekti sufinancirali dok ne dođe EU novac, pitanje je kako će europski novac moći koristiti jedinice lokalne samouprave. U protivnom, to će biti nemoguća misija, upozorio je Sabatti.
Pročelnik Kabineta župana Miodrag Čerina kazao je da je Istra primjer u brojnim međunarodnim aktivnostima i projektima kazavši da najveću vrijednost i pohvale zaslužuje istarski euro-tim.
-To je ekipa ljudi kakvu nema nitko u Hrvatskoj i stvarno moramo biti ponosni na činjenicu da imamo educiran kadar koji zna i može povući novac iz Europske unije, rekao je Čerina.
Tijekom prezentacije predstavljene su i aktivnosti Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRI) i Istarske regionalne energetske agencije (Irena).
Najveći istarski projekti planiraju se financirati nakon što uđemo u Europsku uniju. Tako je za izgradnju Tehnološkog centra u Vodnjanu moguće je povući 50 milijuna eura, dovršetak revitalizacije Završja predviđa iznos od 7 milijuna eura, Centar za izvrsnost u ugostiteljstvu i turizmu donio bi 3 milijuna eura, dok je za izgradnju lukobrana u Puli iz eu fondova moguće dobiti 11 milijuna eura.
Za opremanje nove pulske bolnice moglo bi se povući 20 milijuna eura, razvoj zdravstvenog turizma u sklopu rovinjske bolnice Martin Horvat osigurao bi 50 milijuna eura, Centar novih tehnologija na Vidikovcu 17 milijuna eura, dok bi za uređenje luke Poreč Istra povukla 10,5 milijuna eura.
U planu je dogradnja gata u luci Vrsar u iznosu od 1,5 milijuna eura, primarni lukobran u luci Rabac za 10 milijuna eura, a javno golf igralište u Poreču financiralo bi se europskim novcem u iznosu od 5 milijuna eura. Za realizaciju podzemnog grada Labina može se dobiti 7 milijuna eura. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)