Nakon što je gospodarska kriza gotovo preplovila građevinsku aktivnost u Hrvatskoj, u devet mjeseci prošle godine zabilježen je rast od 8,3 posto pa, uz nove investicije koje se najavljuju, iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju na manjak domaće kvalificirane radne snage, te traže liberalizaciju uvoza građevinskih radnika iz susjednih zemalja izvan EU-a. Predviđaju nedostatak od oko tri tisuće zidara, tesara, keramičara, soboslikara, montera suhe gradnje i ostalih deficitarnih građevinskih zanimanja. Kakva je situacija u Istri razgovaramo s Mirom Mirkovićem, predsjednikom Strukovne grupe za graditeljstvo pri Županijskoj gospodarskoj komori.
Izgubljeno 56.000 radnih mjesta
- U Istri ne mogu reći da je puno više radova u odnosu na prethodne godine, ali bolje dane sigurno će donijeti nastavak izgradnje Istarskog ipsilona, što očekujemo u lipnju. Jedino što će se i tu pojaviti građevinari iz cijele Hrvatske. I sada na svim velikim gradilištima u Istri; na izgradnji pulske bolnice, Kaštijuna i kolektora u Poreču, angažirane su firme izvan Istre, a domaća operativa ne sudjeluje niti kao kooperanti. Nemamo, nažalost, tako velikih firmi koje bi se same uhvatile u koštac, recimo, s gradnjom bolnice - u visokogradnji najveće su De Conte iz Labina i "Vladimir Gortan" iz Pazina - ali kada govorimo o niskogradnji pulska Cesta i Istarske ceste mogu napraviti praktički sve radove na Ipsilonu, osim izgradnje vijadukta, kaže Mirković.
Na nacionalnoj razini, od početka krize 2009. godine, u građevinskom je sektoru izgubljeno 56.000 radnih mjesta. Kvalitetni majstori i inženjeri razbježali su se po svijetu gdje su cijenjeni i dobro plaćeni, a učenika u radničkim zanimanjima sve je manje. U pulskim Cestama, gdje su znali imati i 350, a danas je 324 radnika, ne razmišljaju o ekspanziji zapošljavanja, jer još nema sigurnosti u poslu, ali potvrđuju da se manjak kvalificiranog kadra osjeća i u Istri.
Prisiljeni zapošljavati i nekvalificirane radnike
- Da sada raspišemo natječaj za pet zidara i tesara, možda bi nam se jedan javio s pulskog Zavoda za zapošljavanje. Govorimo o majstorima koji imaju završenu obrtničku školu, a Industrijsko-obrtnička škola u Puli već osam godina nema smjer za zidare i tesare. Neki se prekvalificiraju u otvorenim pučkim učilištima, ali to nije prava škola za obrtnike koji će kroz tri godine školovanja i praksu steći temeljna znanja u struci.
S obzirom da nema školovanih ljudi, prisiljeni smo zapošljavati i nekvalificirane radnike koje obučavamo kroz rad. Školovani zidari i tesari bolje bi se snašli i u asfalterskim radovima u cestogradnji, za što nikad nije ni bilo obrazovnih programa, upozorava Mirković, generalni direktor pulske Ceste. Njegova je tvrtka, veli, spremna stipendirati pet do deset učenika koji bi se školovali za zidare i tesare, a vjeruje da bi se pridružili i drugi veći građevinari iz Istre. S nadležnima u Industrijsko-obrtničkoj školi u Puli, međutim, o tome u zadnje vrijeme nije razgovarao.
U građevinarstvu u Hrvatskoj nije bilo posla, pa uz male plaće i teške uvjete rada, razumljivo da ti obrazovni programi nisu privlačili mlade naraštaje. Kako to promijeniti, upitali smo Petra Gavrića, ravnatelja Industrijsko-obrtničke škole u Puli, gdje je, čuli smo, zamro smjer za zidare i tesare, ali se obrazuju instalateri-monteri, odnosno budući majstori u montaži grijanja, klimatizacije, vodovoda i kanalizacije te plinskih instalacija, zatim keramičari-oblagači, ličioci-soboslikari te elektroinstalateri. (Duška PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU