Istarsku tjesteninu zaštititi kao kulturno dobro

Važna je promocija i širenje znanja o istarskim proizvodima (M. MIJOŠEK)
Važna je promocija i širenje znanja o istarskim proizvodima (M. MIJOŠEK)

Tjestenina i jela od tjestenine dio su istarske gastronomske tradicije, ali i važan dio ovdašnjeg gastronomskog, turističkog i kulturnog identiteta. Zato je važno zaštititi ne samo ovaj proizvod, nego i umijeće njegove izrade, i to kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture, a potom i na razini Europske unije, zaključak je okruglog stola za kojim su u HGK-Županijskoj komori u Puli raspravljali kako proizvođači, tako i predstavnici Županijskog odjela za poljoprivredu, Etnografskog muzeja u Pazinu, ali i vlasnici ugostiteljskih objekata, agroturizama te sami kuhari.

Moderator skupa Davor Šišović podsjetio je da u Hrvatskoj postoje dvije mogućnosti zaštite hrane: prvi je oblik vezan uz propise Ministarstva kulture o zaštiti nematerijalnih kulturnih dobara, a drugi je oblik zaštita proizvoda putem Ministarstva poljoprivrede.

Tanja Kocković Zaborski iz Etnografskog muzeja kazala je da se, kada je riječ o nematerijalnom kulturnom dobru, štiti vještina izrade, o čemu odlučuje Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture.

Osim muzeja, u cijelom procesu koji je dugotrajan i traje minimalno godinu dana, može pomoći i Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu u Pićnu, rekla je ona. Napomenula je da je mediteranska prehrana zaštićena pri UNESCO-u, pa bi bilo dobro da bude i neki proizvod iz Istre.

Blanka Sinčić Pulić, viša stručna suradnica u Županijskom odjelu za poljoprivredu, napomenula je da je bitna promocija i širenje znanja o ovdašnjim autohtonim proizvodima te prenošenje tog znanja s naraštaja na naraštaj. Podsjetila je da se izvornost proizvoda potvrđuje oznakama izvornosti, zemljopisnog porijekla te zajamčenog tradicionalnog specijaliteta. Potonja nije vezana uz područje, nego štiti tradicionalnu recepturu, no to ipak ne znači da netko u Zagrebu može proizvoditi istarske fuže.

Da bi se dobila oznaka izvornosti, potrebno je da sve sirovine budu porijeklom iz Istre što će, kako se moglo čuti od proizvođača, malo teže ostvariti budući da brašno mahom nabavljaju iz Slavonije, a durum uvoze. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)

CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter