Istarskom pršutu i ulju priznanje ministra poljoprivrede

(M. MIJOŠEK)
(M. MIJOŠEK)

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u ponedjeljak je na skupu "Kako Hrvatska štiti autohtone proizvode" u zagrebačkom Novinarskom domu uručio priznanja proizvođačima i udrugama koje su završile postupak zaštite svojih proizvoda u sustavu kvalitete Europske unije, kao i onima koji su još u postupku registracije.

Radi se o 15 proizvoda od čega su osam s oznakom izvornosti: Paška janjetina, Istarski pršut/Istrski pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Šoltansko maslinovo ulje, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje; te sedam s oznakom zemljopisnog podrijetla: Zagorski puran, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Krčki pršut, Baranjski kulen, Lički krumpir i Poljički soparnik/zeljanik/uljenjak.

Trud i rad

To svrstava Hrvatsku na 14. mjesto u Europskoj uniji po broju registriranih naziva autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Među dobitnicima priznanja je i, kako smo naveli, Istarski pršut s oznakom izvornosti, te Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje (uz Varaždinsko zelje, Slavonski kulen, Pašku sol, Ličku janjetina, Međimursko meso 'z tiblice i Slavonski med) koje je u procesu dobivanja europske oznake izvornosti, dok nacionalnu već ima.

- Dobili smo priznanje za dugogodišnji veliki trud i rad koji je rezultirao prvom europskom oznakom izvornosti na području Republike Hrvatske, kazao je vodnjanski pršutar Milan Buršić, ujedno predsjednik Udruge istarskih pršutara u čije je ime primio priznanje, ali i kao jedan od šest istarskih pršutara koji trenutno imaju registriranu licencu za korištenje europske markice: Buršić, Pisinium, Dujmović, Milohanić, Jelenić i Antolović. Pršutar Buršić je podsjetio da je nacionalnu oznaku zaštićene izvornosti istarski pršut dobio još 2002. godine, međutim, po ulasku u Europsku uniju zakonodavstvo se mijenja te hrvatsku nacionalnu oznaku izvornosti nanovo dobiva 2011. godine, da bi europsku zaštitu izvornosti, nakon pregovora sa Slovencima, sada s hrvatsko-slovenskim nazivom, dobio lani. "Imali smo nekih problema sa Slovencima što nam je uzelo dvije godine vremena, ali strpljen-spašen, i to smo riješili i dobili ono što smo zaslužili", kaže Buršić dodajući da pravo na korištenje imena proizvoda imaju samo oni pršutari s području slovenske Istre kojih ni nema mnogo. U proizvodnji su vezani uz slavonske stočare koji im osiguravaju sirovinu, pa kad su oni u problemima isto reflektira na istarske pršutare, kaže Buršić koji očekuje da će se stanje na stočarskom tržištu srediti, a s time i povećati kapaciteti i izvoz istarskog pršuta.

Regionalna tradicija

- Zadovoljni smo s priznanjem dobivenim od strane ministarstva koje je zamijetilo naš kontinuirani rad na zaštiti izvornosti istarskog ekstradjevičanskog maslinovog ulja, kaže maslinar Klaudio Ipša iz Livada čiji je sin Ivan primio priznanje u ime Klastera istarskih maslinara, ali i petoro proizvođača koji su u posljednjoj godini certificirani za korištenje oznake izvornosti na nacionalnoj razini: Ipša, Agrolaguna, Dario Paulišić, AZRRI i Brist. Registracijom naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakama iz sustava kvalitete na razini EU-a njeguje se i razvija regionalna tradicija i lokalni i regionalni identitet, čuvaju priroda i okoliš, a posebno se doprinosi povećanju prepoznatljivosti proizvoda i njegova zemljopisnog područja te razvoju turizma i ukupnom razvoju ruralnih područja. Pored toga, potrošačima se jamči posebnost proizvoda u smislu kvalitete i metoda proizvodnje, kao i lokalnog podrijetla. "Kroz hranu je najlakše reći što je Hrvatska", rekao je ministar Tolušić, ocijenivši kako su proizvodi registrirani na razini EU-a ono po čemu hrvatska poljoprivreda treba biti prepoznata. (Anđelo DAGOSTIN)


Podijeli: Facebook Twiter