Prosjecnoj hrvatskoj obitelji svaki mjesec nedostaje barem 30 posto novca da bi podmirila samo najosnovnije troškove, one za hranu, režije, odijevanje, higijenu, prijevoz i, ako slucajno ostane štogod, za kulturu ili neki drugi "luksuz".
Na hranu nam, kažu sindikalne potrošacke košarice, ode gotovo 40 posto mjesecnog budžeta, što ce se od ove jeseni najvjerojatnije i povecati buduci da se najavljuje poskupljenje kruha te energenata industriji, što ce se prevaliti na leda odnosno košarice potrošaca. Porast cijene struje za sada je stopiran, no HEP ce nove, vece cijene, porucuju iz te tvrtke, ponovno zatražiti kad se za to stvore uvjeti.
Novca nedostaje svima
Iako je prosjecna potrošacka košarica na razini države nešto "lakša" od košarica po gradovima, i ona je za današnja primanja gradana nedostižna. Zadnja potrošacka košarica na razini države težila je 6.631 kunu.
Stanovnicima Primorsko-goranske županije za njeno pokrivanje nedostajala je prosjecno 1.881 kuna. Istranima je pak za to manjkalo 1.910 kuna, a stanovnicima Vukovarsko-srijemske županije cak 2.489. Zagrepcani, na cijem su podrucju i najviše prosjecne place u zemlji, svojim primanjima mogu najlakše pokriti košaricu - prosjecna zagrebacka placa niža je 572 kune od potrošacke košarice.
Kad se podaci o prosjecnoj potrošackoj košarici usporede s iznosima neto placa po županijama, novca nedostaje svima jer, primjerice, cetveroclanoj obitelji s jednom prosjecnom placom u Primorsko-goranskoj županiji, koja iznosi 4.750 kuna, nedostaju dvije tisuce kuna da bi podmirila troškove te košarice, koja je u lipnju iznosila 6.765 kuna. Raspolaže li ta obitelj, dakle, samo jednom prosjecnom placom, za osnovnu egzistenciju nedostaje joj 30 posto sredstava.
Siva zona samosnalaženja
Ako obitelj ima više srece i raspolaže s dvije takve place, uspiju pokriti sve troškove i ostane im još oko 2.700 kuna, ali ako toliko placaju, primjerice, podstanarstvo, na nuli su ili gubitku. Otplacuju li pak stambeni kredit s, primjerice, 3.500 kuna na mjesec, svaki im mjesec nedostaje 765 kuna, što ce, imaju li još malo srece, zaraditi u sivoj zoni samosnalaženja.
Otprilike 30-ak posto sredstava za pokrivanje osnovnog, bez podstanarstva ili kredita, nedostaje, osim Rijecanima, i Splicanima, Zadranima, Osjecanima i Dubrovcanima. Još više, gotovo 35 posto sredstava za podmirivanje troškova prehrane, režija i ostalog u osnovnoj košarici nedostaje Puljanima, koje mjesecna košarica košta 7.208 kuna, a prosjecna placa u Istarskoj županiji iznosi 4.721 kunu. U Zagrebu je, cini se, najlakše, jer do podmirenja košarice od 6.430 kuna cetveroclanoj obitelji nedostaje "samo" 13 posto sredstava. (B. MRVOŠ PAVIC/Novi list)
Zaposleni u državnom sektoru najmanje ugroženi
Kako pokazuju rezultati Finine analize o placama zaposlenih u RH u
prošloj godini, zaposleni u državnom sektoru imaju 1.340 kuna više
place od onih koji rade u privatnom poduzecu. Lani je neto placa u
državnom sektoru iznosila u prosjeku 5.974 kune, a u privatnom 4.634.