- Nedavno ste iznijeli prijedlog reforme lokalne i regionalne uprave u Hrvatskoj. Tvrdite da je dovoljno 150 opcina i pet regija umjesto petstotinjak sadašnjih gradova, opcina i županija?
- Da, predložio sam podjelu Hrvatske na 150 opcina i pet regija. Postojeci sustav je neracionalan i prekompliciran, što je bilo jasno još 1993. godine, kada je usvojen. Vrijeme je pokazalo da su potrebne korijenite promjene i smatram da je sada potrebno poceti raspravu o tome.
- Koje su to regije?
- Središnja Hrvatska imala bi, možda, sjedište u Varaždinu, a obuhvatila bi sadašnju Medimursku, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Koprivnicko-križevacku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Taj dio sada ima 703 tisuce stanovnika, ali tu pripada, pogledamo li kartu, istocni dio Zagrebacke županije, gdje su mjesta Zelina, Ivanic Grad i Vrbovec. U tu regiju, po mom mišljenju, trebalo bi uvrstiti i podrucje oko grada Siska jer bi Sisacko-moslavacku županiju trebalo razdvojiti u tri regije, tako da grad Sisak ude u središnju Hrvatsku. Druga regija je Slavonija sa središtem u Osijeku. Ona bi obuhvatila Viroviticko-podravsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Osjecko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku županiju te istocni dio Sisacko-moslavacke županije, a imala bi oko 900 tisuca stanovnika. Primorje i Istra cinili bi posebnu regiju. Ta regija je "dvostrana", obuhvaca prostor s obje strane Ucke. To je prirodna cjelina, dobro prometno povezana, a integriralo bi je središte, koje bi trebalo biti izvan velikih gradova.
- Gdje vidite sjedište primorsko-istarske regije?
- Po mom mišljenju, ne bi trebalo biti niti u Rijeci, niti u Puli, niti u Pazinu. Zašto ne u Kastvu ili Opatiji? Sjedišta nisu toliko bitna da bi bila u najvecim gradovima regija.
- Što bi obuhvacala ta nova regija?
- Sadašnje Istarsku i Primorsko-goransku županiju, ali i Karlovacku, Licko-senjsku i zapadni dio Sisacko-moslavacke županije. Ta komplementarnost trebala bi "povuci" prema moru ruralne dijelove zemlje, odnosno povezati ih s turistickim i industrijski razvijenim krajevima.
- Broj sadašnjih gradova i opcina, predlažete, trebalo bi smanjiti na 150 jedinica lokalna samouprave. Kako to napraviti?
- Jednostavno, na slican nacin kako smo napravili postojecih 460-470 gradova i opcina. Naime, treba pogledati kako su nastajale sadašnje opcine, pa cemo vidjeti da su ranije opcine, naslijedene iz doba socijalizma, dijeljene na nekoliko manjih. Njihove vanjske granice, u vecini slucajeva, ostale su iste. Mi smo pet i pol puta povecali broj jedinica lokalne samouprave. Ako prihvatimo bjelodanu cinjenicu da su mnoge male opcine i gradici posve razvojno nesposobni, jer ne mogu prikupiti novac za bilo kakav razvoj, onda je jasno da sustav treba reformirati. Prijedlog da se broj opcina smanji do deset posto - dakle, za oko pedeset opcina - nije dobar jer ih još uvijek ostaje previše. Osim toga, na taj nacin spojit cemo nekoliko slabih jedinica u jednu slabu jedinicu. Time nismo ništa dobili.
- Po kojim kriterijima trebamo napraviti nove opcine, odnosno gradove?
- Najprije želim reci da, kad govorim o opcinama, mislim i na gradove. Odnosno, na jedinice lokalne samouprave. Mislim da trebamo odustati od podjele na opcine i gradove, koja je nepotrebna. Naziv je najmanje bitan. Trebamo uzeti kartu i napraviti novi teritorijalni preustroj Hrvatske. Ako napravimo preustroj na 150 opcina, svaka ce u prosjeku imati 28, 29 tisuca stanovnika. Ako ih bude 300, svaka ce imati ispod 15 tisuca, što je nedovoljno da bi se osigurao bilo kakav razvoj. Posebno treba razmisliti o velikim gradovima - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Možda i drugim koji imaju više od 60 tisuca stanovnika. Za njih je potreban poseban zakonski tretman i ustroj.
INTEGRALNI INTERVJU DUBRAVKA GRAKALICA S DR. KOPRICEM U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE