Prema objavljenim podacima Ministarstva poljoprivrede, od ukupno 3.400 izdanih dozvola ili povlastica za mali obalni ribolov u 2015. godini, istarski ribari su dobili svega jedanaest dozvola, ili, izraženo u postocima, tri promila. Budući da udio stanovništva Istre u priobalnom dijelu Hrvatske čini oko 14 posto, razmjerno tome istarski ribari trebali su dobiti jednak postotak dozvola ili oko 480 povlastica za mali obalni ribolov.
To je nepravda
Umjesto toga ribari u Istri dobili su 11 dozvola, od čega porečki ribari – niti jednu. Slijedom tih podataka porečki gradski vijećnik Stevo Žufić, član nezavisne liste Rodoljuba Kosića, uputio je gradonačelniku Ediju Štifaniću pitanja koja čekaju pismeni odgovor.
- Kako je moguće da niti jedan ribar s područja našeg grada nije dobio dozvolu (povlasticu) za mali obalni ribolov? Zašto se o tome šuti i što je Grad Poreč napravio da, od ovakve nepravde, zaštiti naše porečke ribare? pita Žufić koji sad čeka odgovor.
O diskriminatorskoj politici prema Istri, odnosno istarskim ribarima već je dosta napisano. Zakon je donesen svojevremeno da bi se zaštitilo ponajprije ribarstvo na dalmatinskim otocima, ali se očito zaboravilo na bogatu istarsku tradiciju i na istarske penzionere koji i dalje održavaju u životu tradiciju obalnog ribarenja.
Evo tek nekoliko podataka nad kojima se valja zamisliti. Hrvatski zakon koji regulira rad ribara predviđa čak 57 različitih načina ribarenja. Kažu stručnjaci da se radi o jedinstvenom sustavu jer nigdje u svijetu nema, koncentrirano na jednom mjestu, toliko načina ribarenja. Druga je zanimljivost da se u samoj Istri koristi čak 54 od ukupno 57 načina pecanja. Koliko bogatstvo običaja, kultura, koliko znanja i vještina!
Važnost Jadrana
Jadran predstavlja tek 25. dio morske površine Mediterana, ali je svakako najbogatiji po ribljem fondu s obzirom na to da se čak jedna petina ribarske proizvodnje (ribarstvo plus razne vrste uzgoja riba i školjki) na Mediteranu ostvaruje u Jadranu.
Valja tome dodati da se od te petine jadranskog doprinosa mediteranskoj privredi čak 40 posto ostvaruje u vodama sjevernog Jadrana gdje se nalazi i naš poluotok. Kod naših susjeda Talijana, primjerice, više od 50 posto proizvoda ribarske i uzgajivačke aktivnosti porijeklom je s Jadrana. Pri donošenju zakona i raspodjele povlastica, odnosno dozvola trebalo bi uvažiti te činjenice. (E. VELAN)