Predstojećeg vikenda, od petka, 13. do nedjelje, 15. u porečkoj dvorani Žatika održava se 23. međunarodna Izložba vina i vinarske opreme Vinistra, najznačajnija vinska smotra u državi i regiji. O naglascima predstojeće Vinistre, ali i o aktualnom vinskom trenutku Istre, razgovaramo s Nikolom Benvenutijem, predsjednikom Udruge vinara i vinogradara Istre - Vinistra - glavnim organizatorom ove manifestacije.
- Kako će se rezultati prošlogodišnje berbe, po mnogima najbolje otkad pamte, odraziti na sadržaj i ponudu predstojeće Vinistre?
- Odrazit će se jako dobro, kako po broju izlagača tako i po broju i raznovrsnosti programskih sadržaja, posebno vinskih radionica koje će se održavati tijekom tri dana manifestacije, a već se odrazio na broj odličja dodijeljenih na uobičajenom ocjenjivanju uoči Vinistre. Podsjetimo, od 442 uzorka vina na ocjenjivanju, čak 129 ih je ocijenjeno zlatnim medaljama, a od 202 malvazije ocjenjivane u sklopu posebnog natjecanja Svijet malvazija, čak 76 ih je nagrađeno zlatnom medaljom, što je trostruko više nego lani.
Zato očekujemo da će posebno svečano biti na dodjeli odličja ovogodišnje Vinistre, koje već drugu godinu za redom priređujemo dva dana prije otvorenja sajma, što se pokazalo kao odličan potez, jer time nagrađenim vinarima dajemo dužnu pažnju, a istovremeno rasterećujemo ionako dinamičan program same Vinistre. Ovaj put smo dodjelu odličja zakazali za ovu srijedu, 11. u 18 sati u hotelu Parentium u Poreču.
- Loša i kišna 2014. godina poremetila je uobičajenu stilistiku istarskih vina, a hoće li se slično, ali u pozitivnom smislu, dogoditi i s odličnom berbom iz 2015. godine?
- Bilo da je berba lagana ili teška, kvalitetna ili dvojbena, utjecali na nju bolji ili lošiji vremenski uvjeti, vinar se uvijek mora prilagoditi tim uvjetima. Iako je 2014. bila klimatski ekstremna, ona je ipak dala lijepa mlada svježa jednogodišnja vina, dobra rose vina, a vinari koji rade pjenušce tada su za njih dobili odličnu bazu, pa je proizvodnja te sezone silom prilika išla u tom pravcu. Berba 2015. imala je, sasvim suprotno svojoj prethodnici, dovoljno sunčanih razdoblja s padalinama koje su dolazile baš kad je trebalo, pa je tako pogodovala i mladim i rose vinima, ali i odležanim bijelim, i definitivno velikim crnim vinima.
Slika berbe dolazi u bocu tada kada vina kreću na tržište. Dobro je da vinari shvaćaju utjecaj berbe na kvalitetu vina i da se tome prilagođavaju jer ne treba tražiti onome čega nema u toj berbi, već naglasiti ono dobro što se iz nje može izvući.
- Koliko će odlična posljednja berba utjecati na ekonomiku istarskog vinarstva? Hoće li se iz te berbe prodati više vina, ili će ona imati bolju cijenu?
- Sigurno je da iz berbe 2015. imamo više vina koje će biti za tržište nego što je to bilo s berbom 2014. Međutim, neće se sve iz 2015. odraziti odmah u 2016. godini, osim kroz mlada vina. Dobra berba znači dobru ekonomiju za narednih 5-6 godina, za vina koja imaju potencijal starenja, i jedna tako dobra berba može nas reklamirati ne samo kroz naredne 2-3 godine, već i za 20 budućih godina.
- S berbom 2015. događa se nešto novo, novi trend u istarskom vinarstvu. Iako je toga bilo i ranije, ali dosta rjeđe, mnogi vinari najavljuju da će iz posljednje berbe raditi dugo odležana vina, već sada najavljuju da će, primjerice, teran i druge crne sorte držati na odležavanju po pet i više godine…
- To je definitivno dobro, da se dio vinara okrenuo i tom segmentu vinarstva, a to se u Istri sigurno nije moglo roditi preko noći. Iako je Istra regija s dugom vinskom tradicijom, po tome koliko nas poznaju u svijetu još smo uvijek relativno mladi. Istra je u bližoj prošlosti napravila jako mnogo dobrih mladih vina, u zadnjih deset godina smo po tome lideri i u regiji, prvenstveno po mladim malvazijama među kojima je stvarno mnogo jako dobrih.
Sada kad smo to apsolvirali, oni malo iskusniji vinari počeli su raditi malo ozbiljnija vina, koja će odležavati u podrumu tri, pet pa čak i više godina, dakle počeli su proizvoditi vina koja će imati dodanu vrijednost te koja će po stilistici i kvaliteti biti uz bok mnogo poznatijim vinima iz Europe i svijeta. (D. ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU