Izostanci s nastave iz godine u godinu ruše sve rekorde. Ucenici u Hrvatskoj ukupno su u 2009./10. godini sakupili 33 milijuna sati izostanaka, pet milijuna više nego godinu dana ranije. Osnovnoškolci su izbivali iz škole 17,2 milijuna sati, a srednjoškolci, kojih je upola manje, 15,7 milijuna.
Svaki hrvatski ucenik propustio je dva tjedna škole, u prosjeku 62 školska sata, od kojih je cetiri markirao. Pokazuju to podaci Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta koji se obraduju u e-matici.
Neopravdanih sati bilo je nešto manje od 2,2 milijuna, od kojih 1,6 milijuna u srednjim školama gdje je u prosjeku svaki ucenik markirao 9,4 školska sata. U osnovnim je školama bilo "svega" 578.000 neopravdanih sati, odnosno u prosjeku po uceniku 1,6.
Istarski osnovnoškolci su u samom vrhu po broju propuštenih školskih dana, doduše rijec je o opravdanim satima. Oko 14.500 ucenika sakupilo je cak 820.000 sati izostanaka, pa ispada da je svaki osnovnoškolac izostao 56,7 sati, dok je državni prosjek deset sati manje. Samo je Primorsko-goranska županija pretekla Istarsku s jednim opravdanim izostankom više po uceniku.
Najviše neopravdanih izostanaka u odnosu na broj ucenika je u osnovnim školama u Medimurskoj županiji, gdje je u prosjeku osnovnoškolac s nastave bježao 5,4 sati dok je u Istri prosjek 1,7 sati, u razini hrvatskog prosjeka.
U srednjim pak školama neslavni primat drži Primorsko-goranska županija, gdje na ucenika u prosjeku otpada cak 14 neopravdanih sati dok je u Istarskoj županiji prosjek 7,7 sati po uceniku što je manje od državnog prosjeka.
U ovom trenutku svaki ucenik u osnovnim školama u Istri ima u prosjeku 18 sati izostanka, a u srednjim školama 32 sata, od cega tri neopravdana.
Ako ucenici srednjih škola sakupe 21 i više neopravdanih sati, mogu biti i iskljuceni iz nastave, s tim da im ostaje pravo polagati ispite na kraju školske godine. Novi pedagoški standard želi smanjiti broj iskljucenja ucenika iz srednjih škola pa propisuje da se prije ove mjere provodi tromjesecni produženi strucni postupak koji prati ponašanje ucenika.
Iako ima izuzetaka, vecina srednjoškolaca u Puli smatra da je markiranje
danas postalo svakodnevna i sve cešca pojava. Prema mišljenju ucenika,
najveca je krivnja na profesorima koji ne znaju objasniti i daju previše
gradiva. Ipak, priznaju, i ucenici su sami cesto lijeni uciti pa
markiraju kada nastavnik najavi ispitivanje.
Prema istraživanju Odsjeka za psihologiju Sveucilišta u Zagrebu,
srednjoškolci kao najcešci uzrok izostanka navode strah od ispitivanja i
pisanja testova. Slijede bolest te dosada i nezanimljivost predmeta, a
zatim preopterecenost gradivom, nagovor drugih i strah od profesora.
Od prijedloga za smanjenje izostanaka ucenici najcešce navode da
treba smanjiti preopterecenost ucenika, nastavu uciniti zanimljivijom i
kvalitetnijom te omoguciti ucenicima da unaprijed dogovore datum
odgovaranja nekog predmeta. (Maša JERIN)