Istarski pršut stigao je ovih dana na tri koraka do kraja procedure zaštite oznakom izvornosti na razini Europske unije. Prvi sljedeći korak koji mora proći je odobrenje izmijenjene specifikacije uz zahtjev koji sada zajednički podnose Hrvatska i Slovenija (što može trajati od jednog do šest mjeseci); drugi korak je objava te specifikacije u Službenom listu Eu, nakon čega počinje teći tromjesečni rok za prigovore; i zatim ako se nitko ne žali slijedi izdavanje rješenja o zaštiti istarskog/istrskog pršuta oznakom izvornosti u Europskoj uniji.
Podsjetimo na najnovije događaje, u kontekstu slovenskog prigovora, te zatim i pregovora koji su doveli do otklanjanja razloga za dalje slovensko prigovaranje europskoj zaštiti istarskog pršuta. Najprije je, nakon podužih priprema, konzultacija i prilagođavanja teksta specifikacije - tako se naziva studija odnosno elaborat sa svim detaljima i argumentacijama o zaštiti proizvoda - službeni zahtjev za zaštitu istarskog pršuta oznakom izvornosti na razini Europske unije poslan iz Hrvatske u Bruxelles, te je u Upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije službeno zaprimljen 4. listopada 2012. godine.
Prigovor Slovenije
Prema proceduri, zahtjev je najprije razmatran na razini stručnih tijela Europske komisije, te je naposljetku objavljen u Službenom listu EU, 1. lipnja 2013. Nakon objave počeo je teći tromjesečni rok za podnošenje prigovora, i 30. kolovoza 2013. godine, posljednjeg dana roka, Ministarstvo poljoprivrede Republike Slovenije poslalo je Europskoj komisiji najavu svog prigovora, što je zaustavilo postupak izdavanja rješenja o zaštiti istarskog pršuta, te rezultiralo dvomjesečnim rokom za obrazloženje najavljenog prigovora.
Taj je obrazloženi prigovor u Bruxelles Slovenija naposljetku i poslala, ali se o njemu ništa nije moglo saznati dok se nadležna tijela Europske komisije prvo ne očituju prihvaćaju li ga ili ne. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede službeno je o slovenskom prigovoru iz Bruxellesa obaviješteno 7. veljače 2014. godine, te dobilo nalog da odmah počne, i u roku od 6 mjeseci dovrši "postupak sporazumijevanja" s Republikom Slovenijom o istarskom pršutu.
Slovenski prigovor na europsku zaštitu istarskog pršuta proizvedenog u Hrvatskoj imao je tri točke: osporavanje proizvodnje svinja kao sirovine za istarske pršute u drugim hrvatskim županijama, te ugrožavanje poslovnih interesa proizvođača koji su u Sloveniji proizvodili istarski pršut prije nego što je on bio zaštićen u Hrvatskoj. Te dvije točke Europska komisija je prihvatila kao osnovane i naložila da se Hrvatska i Slovenija o njima dogovore, a tvrdnju da je istarski pršut generički pojam koji se koristio na mnogo širem teritoriju nego što je to Istra Europska komisija je odbacila kao neosnovano, pa o tome nije trebalo ni pregovarati.
Tijekom "postupka sporazumijevanja", proizvođači istarskog pršuta iz hrvatske i slovenske Istre, te predstavnici hrvatskog i slovenskog ministarstva poljoprivrede sastali su se šest puta, korak po korak usuglašavali specifikaciju, odnosno njene izmjene, i naposljetku 29. srpnja 2014. postigli sporazum o zajedničkoj zaštiti istarskog pršuta oznakom izvornosti u Europskoj uniji.
"Istarski/istrski pršut"
Izmjene prvotne specifikacije o zaštiti istarskog pršuta koje su tim sporazumom dogovorene odnose se na dvojezični naziv proizvoda (u Hrvatskoj će se on zvati "istarski pršut", u Sloveniji "istrski pršut", a u dokumentima o zaštiti "istarski/istrski pršut"); na proširenje područja proizvodnje istarskog pršuta i na slovenski dio Istre - u specifikaciji vrlo precizno zemljopisno definiranog - na proširenje područja proizvodnje svinja kao sirovine za istarske pršute i na ravničarske dijelove sjeveroistočne Slovenije; na označavanje zaštićenog istarskog pršuta jedinstvenim suhim žigom kod proizvođača u obje države, i ono što je najvažnije - prihvaćanje proizvodne tehnologije istarskog pršuta kakva je bila opisana u prvoj verziji specifikacije i od strane slovenskih proizvođača. (D. ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU