Poznato je da posljednjih tjedan dana poljoprivrednici teško plasiraju povrce veleprodajama i trgovackim lancima, a posebno famozne krastavce. Prema izjavi predsjednika Zajednice udruga hrvatskih povrcara Zlatka Zagorca, prodaja je pala i do 50 posto, što je prouzrocilo velike štete povrtlarima.
Trgovacki su lanci suzdržani u izjavama, ali neki od njih priznaju da se krastavci i salata teže prodaju. Kupci zadnjih dana pažljivije gledaju etikete jer više povjerenja imaju u domace proizvodace cije je povrce uzgojeno na prirodniji nacin, a put do stola je puno brži.
Zbrajanje šteta
Na podrucju oko Pomera, Banjola i Ližnjana nekoliko je uzgajivaca vecih kolicina krastavaca, rajcica, salate, krumpira, mladog kupusa i ostalih kupusnjaca. I oni su medu vojskom europskih povrtlara koji ni krivi ni dužni zbrajaju štetu zbog pretpostavke njemackih strucnjaka o porijeklu smrtonosne bakterije E. coli.
Medu vecim povrtlarima je i Petar Jurkovic iz Pomera, koji zajedno s obitelji uzgaja krastavce u plasteniku na površini od 1.200 metara, a dnevno ubere od 500 do 600 kilograma plodova.
- Nevjerojatno je što je napravila ova afera, cudi se Jurkovic. Sezona je tek pocela, a krastavce, koje su do sada svake godine plasirali na tržište bez problema, sada ne mogu prodati. Posadili su iste kolicine kao i lani jer tko bi mogao predvidjeti takvo što.
Emiliano Zohil, takoder proizvodac povrca iz Pomera, zbog spomenute afere dnevno gubi najmanje tisucu kuna. Krastavci se moraju brati svakog dana jer inace ne rastu novi, pa dnevno na ovom gospodarstvu uberu tonu krastavaca koje mahom pokušavaju plasirati putem zadruge Agroistra. Upravitelj ove zadruge Leonardo Tomašic pak ocekivano odgovara da je plasman krastavaca izuzetno težak zadnjih sedam dana, a cijene su užasno pale.
Tako se krastavci, kako doznajemo od Zohila, daju veleprodaji po dvije-tri kune (bez PDV-a), a realna bi ekonomska cijena bila tri do cetiri kune.
- U konacnici kilogram krastavaca kupac plati manje nego jednu kavu, usporeduje Zohil. I cijene mladog krumpira drasticno su pale, u otkupu na dvije do dvije i pol kune. Kada se prodavao onaj iz Egipta, kupci su za njega trebali izdvojiti 8,99 kuna ili nešto više, a sada kada je na tržište stigao neusporedivo ukusniji i kvalitetniji istarski mladi krumpir, prodaje se po 3,99 kuna ili kunu više, ovisno o prodajnom mjestu.
Na pitanje što misli o uvozu tolikih kolicina povrca, Zohil dodaje da se u Hrvatskoj ne štiti povrtlarstvo, a nije isto proizvoditi žitarice ili povrce, u koje treba uložiti znatno više rada. Dodaje takoder da se kod njih izuzetno pazi na svaki korak u proizvodnji. "Kontrolira se proizvodnja povrca i ono na tržište stiže zdravo", pojašnjava Zohil.
Bez zaštitnih mjera
Dok je Rusija zatvorila svoje granice za europsko povrce, a pojedine zemlje kao što su Ceška i Austrija zabranile uvoz španjolskih krastavaca, Hrvatska nije primijenila takve zaštitne mjere. One bi itekako dobro došle domacim proizvodacima, a kupci ne bi bili zakinuti kolicinama niti cijenama. Strah da bi zbog zabrane uvoza cijene skocile nije opravdan, tvrde proizvodaci, jer cijene diktiraju trgovacki lanci. Poljoprivrednici su kod nas vrlo slabo organizirani, na tržištu nemaju zajednickog nastupa.
Otkako je dozrelo domace povrce u plastenicima i na poljima, trgovacki lanci pristaju samo na vrlo niske otkupne cijene. Posljednja afera još je više snizila cijene. Kažu da je porasla potražnja za kupusom otkako je proskribiran krastavac.
Voditelj ližnjanske zadruge Agro mladica Damir Škific žali se da su cijene otkupa socijalne. "Trgovina nas ima u šaci, ne postoje više pravi mehanizmi ponude i potražnje. Mladi se kupus poljoprivrednicima placa kunu do kunu i pol po kilogramu. Nakon takvih otkupnih cijena trgovacki centri mogu se igrati", veli Škific, misleci pritom na akcijske cijene.
Pregledom ponude u ducanima jucer smo se uvjerili da su cijene krastavaca u trgovackim centrima od pet do sedam kuna po kilogramu, cijena kupusa je oko dvije i pol kune. No i takvo povrce po sniženim cijenama nema ocekivanu produ. Proizvodaci se nadaju da ce s dolaskom turista potrošnja porasti, pa ce im se barem dio nastale štete nadoknaditi.
Na naš upit je li pala prodaja povrca u trgovackom lancu Kaufland, tamošnji glasnogovornik Goran Butorac odgovara da se osjeca lagana suzdržanost kupaca vezano uz prodaju krastavaca i zelene salate. Naglašava da se voce i povrce nabavlja gotovo iskljucivo od domacih proizvodaca.
- Tako su, primjerice, svi krastavci u Kauflandu proizvedeni u Hrvatskoj, odgovara Butorac.
Zoran Jelenic iz Puljanke pak veli da nisu primijetili manju prodaju. Upit smo proslijedili i ostalim trgovackim centrima, ali odgovori nisu stigli do predaje ovog teksta.