Istarski poljoprivrednici traže korektnost

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Procelnik županijskog odjela za poljoprivredu Milan Antolovic ce potražiti pravdu na Ustavnom sudu ako resorno ministarstvo u iducih mjesec dana ne promijeni cijene državnog poljoprivrednog zemljišta u Istri.

Predstavnici Istarske županije i poljoprivrednika nedavno su Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uputili zahtjev da se smanje pocetne cijene za prodaju i davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u Istri, buduci da su njima ovdašnji poljoprivrednici stavljeni u nepovoljniji položaj od kolega u ostatku Hrvatske.

Tada im je receno da se cijene za kupnju i zakup poljoprivrednog zemljišta nece mijenjati. No, postojece stanje poljoprivrednicima je neprihvatljivo i nekorektno.

Najskuplja pocetna vrijednost za prodaju oranica, vrtova, vocnjaka, vinograda i maslinika odredena je za Istarsku županiju - od 19.500 kuna po hektaru za labinsko podrucje pa do 23.700 za Poreštinu. To je gotovo triput više od pocetne cijene zemljišta u Licko-senjskoj županiji i Gradu Splitu te gotovo dvaput skuplje od dubrovackog podrucja.



Usporedbe radi, zainteresirani za kupnju livade u Funtani, Baderni ili Višnjanu platit ce to zemljište 18 tisuca kuna po hektaru, dok ono na podrucju Maksimira, Trešnjevke ili Crnomerca stoji samo 1.300 kuna po hektaru. Cijene dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednih površina u Istri su takoder daleko vece nego u ostatku Hrvatske, u prosjeku oko tisucu kuna, a u Slavoniji su, primjerice, 500 kuna.

- Moram reci da mi nije jasno zašto je Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s Poreznom upravom, odlucilo na ovakav nacin kazniti istarske poljoprivrednike. Ovakvo formiranje cijena ide u pravcu demoraliziranja naših poljoprivrednika, porucio je Antolovic.

Unatoc tome što su ove cijene istarskim poljoprivrednicima previsoke, državna poljoprivredna zemljišta višestruko su jeftinija od onih privatnih.

Nažalost, tržišna cijena na podrucju na kojem se zemljište nalazilo bila je još 2002. godine polazišna tocka nadležnim ispostavama Porezne uprave, koje su po tadašnjem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu odredivale pocetnu cijenu za prodaju, zakup i koncesiju zemljišta.

- Ako je njihov cilj bio na svojevrstan nacin sprijeciti malverzacije zemljištima, onda su odabrali pogrešan pristup, jer se malverzacije dogadaju na drugim vrstama zemljišta, porucio je Antolovic. (Patricija SOFTIC-MEHMEDOVIC)

OVO JE SKRACENA VERZIJA TEKSTA. VIŠE MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU OD UTORKA.


Podijeli: Facebook Twiter