Dok dugovi gospodarstva zbog predstečajnih nagodbi značajno opadaju, građani su sve zaduženiji: prema podacima Fine, 27.403 poslovna subjekta bila su blokirana zbog duga od 15,97 milijardi kuna. S druge strane, 329.725 građana dugovalo je čak 42,41 milijardu kuna, 0,5 posto više u odnosu na prethodni mjesec.
Kad je o gospodarstvu riječ, ukupan iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim je županijama, osim u Šibensko-kninskoj i Požeško-slavonskoj, smanjen u odnosu na godinu ranije. Ukupne blokade su 4,3 posto manje nego prethodnog mjeseca, te 17,7 posto manje nego godinu ranije. Koncem svibnja najzaduženiji su, očekivano, bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba na koje se odnosilo čak 40,2 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (6,4 milijarde kuna), što je i očekivano s obzirom da je Zagreb sjedište najvećeg broja tvrtki. Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,6 posto (2,2 milijarde kuna), dok je Istarska županija na trećem mjestu s 5,6 posto, odnosno 894 milijuna kuna duga, izvijestila je Fina. No, Istra je u odnosu na godinu ranije smanjila dug za 11,7 posto. Četvrta je po visini blokade Zagrebačka županija s udjelom od 5,1 posto, odnosno 0,8 milijardi kuna, poduzetnici Primorsko-goranske županije duguju 0,8 milijardi, a Osječko-baranjske 0,7 milijardi kuna. Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 73,5 posto svih blokada. Ostalih 26,5 posto iznosa disperzirano je na 15 preostalih županija.
U odnosu na lanjsku godinu, prosječan je dug porastao u osam županija, i to od 0,2 posto u Zagrebačkoj do 25,4 posto u Osječko-baranjskoj. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u poslovanju nekretninama (3,47 milijuna kuna), dok je pak najviše blokiranih u djelatnosti trgovine - 6.034. Slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 4.966 blokirana poslovna subjekta, građevinarstvo (3.511), prerađivačka industrija (2.945) te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (2.032). U odnosu na lani prosječan je dug povećan u osam djelatnosti, i to od 2,6 posto u prerađivačkoj industriji, 95,3 posto u obrazovanju, do 148,6 posto u financijskim djelatnostima i osiguranju. Najviše je pak, 27,5 posto, smanjen dug u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. (M. V. I.)