Blokirani poduzetnici u Istarskoj županiji krajem studenog 2016. godine dugovali su milijardu kuna, što je 5,7 posto ukupnog iznosa kojeg duguju tvrtke u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Financijske agencije, zadnjeg dana studenog 2016. su zbog neizvršenih osnova za plaćanje blokirana bila 31.252 poslovna subjekta, a ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 18,16 milijardi kuna.
Najveći udio u tom ukupnom iznosu imali su blokirani poduzetnici s područja Grada Zagreba, na koje se odnosi 7,2 milijarde kuna ili gotovo 40 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje.
Najviše blokada u Zagrebu
Iz Fine ističu da je to očekivano s obzirom da je na području Grada Zagreba sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata. Prema ukupnom iznosu blokade slijede poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14,2 posto, odnosno ukupnim dugovanjima od 2,6 milijardi kuna.
Slijede poduzetnici sa sjedištem u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, koji su krajem studenog dugovali ukupno po milijardu kuna ili po 5,7 posto ukupnog iznosa. Poduzetnici iz Zagrebačke županije u ukupnim neplaćenim dugovanjima sudjeluju s 5,1 posto, odnosno 900 milijuna kuna.
Na poslovne subjekte iz tih pet županija, naglašavaju iz Fine, "otpada" čak 70,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj, dok je ostalih 29,5 posto disperzirano na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,6 posto u Ličko-senjskoj do 3,8 posto u Zadarskoj županiji.
Podijeli li se ukupni dug na sve blokirane poslovne subjekte, ispada da je prosječni dug svih poduzetnika na razini države krajem studenog bio 581.147 kuna. Iz FINE navode da se prosječan se dug u polovini županija povećao, dok se u drugoj polovini smanjio.
Rastao prosječan dug
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju studenog 2016. odnosilo 4,5 milijardi kuna ili gotovo 25 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.
Slijede građevinari s 3,4 milijarde kuna duga i udjelom od 18,9 posto, dok je na trećem mjestu prerađivačka industrija s 2,2 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 12,3 posto. Pritom se prosječni iznos duga po poslovnom subjektu kreće od najmanjih 130 tisuća kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do najvećih 2,7 milijuna kuna u poslovanju nekretninama.
Po broju blokiranih subjekata trgovina je ponovno na prvom mjestu sa 6.988 blokirana trgovca, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 5.447, građevinarstvo s 4.083 te prerađivačka industrija s 3.373 blokirana poslovna subjekta. Podaci Fine pokazuju da je unazad godinu dana prosječan dug u većini djelatnosti rastao i to od 0,1 posto u opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije do čak 32,1 posto u području umjetnosti, zabave i rekreacije. (D. G., Hina)