Za hrvatski ćemo Jadran često čuti ili pročitati frazu o moru s tisuću pa i više otoka. No, koliko ih je doista?
Samo letimični pregled kroz razne ne samo turističko-propagandne, nego i znanstveno-istraživačke izvore dat će sijaset različitih brojki. Ne jako različitih, ali ipak. Koju brojku možemo smatrati valjanom, da ne kažemo službenom? Traženjem tog odgovora pozabavio se i kolega Branko Šuljić iz Novog lista i započeo konstatacijom da službenost nije uvijek odraz realnosti.
- Brojke su različite, zanimljivo je da su one s godinama rasle, u posljednjih stotinjak godina broj otoka hrvatskog Jadrana značajno se "povećao". Navodimo neke podatke što smo ih pronašli u literaturi, ističe Šuljić.
- Početkom 20. stoljeća, precizno 1911. godine, za more što je danas hrvatsko, odnosno istočnu obalu Jadrana, navodi se da ima 1.121 otok u najširem pojmu te riječi, od toga 71 otok, 641 otočić te 409 hridi i grebena. Puno godina kasnije - 1987. objavljen je podatak da se uz našu obalu nalazi 1.151 otok, odnosno 60 otoka, 653 otočića te 438 hridi i grebena. Posljednji rad, što su ga kartografi Geodetskog fakulteta u Zagrebu ocijenili najtočnijim dosad, objavljen je 2004. godine. Njegovi su autori Tea Duplančić Leder, Mendi Čala i Tin Ujević iz Splita, a objavljen je u znanstvenom časopisu Geoadria, što izlazi u Zadru. Njihova je brojka - 1.246, i to 79 otoka, 525 otočića te 642 hridi i grebena. To danas mnogi prihvaćaju kao službeni podatak. Odakle takve razlike, pitanje je što se nameće samo od sebe. Nema danas u Jadranskom moru više otoka nego što ih je bilo prije stotinu godina. Konačni podatak ovisi o definiciji otoka i otočića, a posebno hridi i grebena te mjerenjima, odnosno mjerilu topografskih karata što se u takvu poslu koriste. U današnje vrijeme omogućeno je korištenje digitalnih karata, primjena suvremenih, sofisticiranih uređaja. Ne može se to uspoređivati s onime što su koristili austrougarski kartografi čije su karte, za ono vrijeme, bile vrlo precizne, napominje kolega Šuljić.
U ovom kontekstu možemo ustvrditi da i broj istarskih otoka, otočića, hridi i grebena varira. (Goran PRODAN)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TJEDNOM PRILOGU ISTRA PLUS OD 10. KOLOVOZA