Primjenom Zakona o područjima i sjedištima sudova od jučer su s radom prestala djelovati 43 općinska suda, dok se do 1.srpnja ove godine planira ukidanje i 39 prekršajnih sudova. Tako se s jučerašnjim danom područje Republike Hrvatske dijeli na 15 pravosudnih područja, na način da se ustanovljava 15 županijskih sudova, 24 općinska i 22 prekršajna suda.
Reorganizira se i mreža trgovačkih sudova, te se ponovno formira Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije koji je prije četiri godine bio prebačen u Rijeku. Naime, od 22. prosinca 2010. godine Trgovački sud u Rijeci bio je nadležan za Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko-senjsku županiju. Tog je datuma Trgovački sud u Pazinu ukinut te od tada djeluje kao Stalna služba Trgovačkog suda u Rijeci. Novom reorganizacijom istarski Trgovački sud ponovno ima sjedište u Pazinu .
Ravnomjernija opterećenost
Novost je što će sadašnji općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom postati stalne službe novoustanovljenih općinskih i prekršajnih sudova, a u Ministarstvu pravosuđa navode da će se na taj način i ubuduće građanima osiguravati pristup općinskim i prekršajnim sudovima istovjetan onome kakav imaju i danas. Konkretno, na području Istre ukinuti će se sudovi u Pazinu, Bujama, Rovinju, Poreču i Labinu te oni sada postaju stalne službe, odnosno ispostave Općinskog suda u Puli.
Također, Općinski sud u Puli biti će nadležan i za gradove Umag i Vodnjan, ali i za brojne istarske općine. No, ukidanje istarskih sudova zasad će se odvijati tek administrativno jer će sudovi i dalje nastaviti s radom tamo gdje su i dosad bili, no ne više kao samostalni sudovi, već kao stalne službe većih općinskih sudova.
Nova reorganizacija polazi od toga da se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski i jedan prekršajni sud, s time da je sjedište ovih sudova u sjedištu županijskih sudova, a u županijama koje nemaju županijski sud sjedište općinskih i prekršajnih sudova je u sjedištu županije.
Ministarstvo pravosuđa u svojim službenim dokumentima navodi da se ovakvom reorganizacijom postiže ravnomjernija radna opterećenost sudova i sudaca, smanjuju se troškovi delegacije predmeta s opterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta, a smanjuje se i broj predsjednika općinskih i prekršajnih sudova.
Jeftinije i racionalnije
Između ostalog, ovakva bi reorganizacija trebala doprinijeti boljoj organizaciji sudova i radnih procesa, a njome se nastoji poboljšati nadzor nad radom sudova, njihovih predsjednika i sudaca. U Ministarstvu ističu da je sadašnja organizacija mreže sudova bila preskupa, neodgovarajuća i neučinkovita u pružanju zaštite građanima i gospodarstvu, a nužno je tvrde i mrežu općinskih i županijskih državnih odvjetništava uskladiti s novom organizacijom mreže sudova.
Tako su Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a uzimajući u obzir novu organizaciju mreže sudova, u Republici Hrvatskoj ustanovljena 22 općinska državna odvjetništva i 15 županijskih državnih odvjetništava za postupanje u kaznenim i građansko-upravnim postupcima. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)