Josip Bilić Gašpar uz siječanj ili antošćak, Ivan Hekić uz veljaču ili sičan, Duilio Makovac uz ožujak ili marač, i tako redom.
Uz dvanaest mjeseci predstavljeno je isto toliko istarskih naivnih umjetnika, a upravo ova zanimljiva tema o naivi u Istri, uz 20. godišnjicu izložbe u galeriji Zgor murve u Funtani, koju potpisuje Robert Buršić, uvodi u najnoviju knjigu "Franina i Jurina", najstariji hrvatski godišnjak takvog tipa.
Kalendar za 2013. godinu objavljen u izdanju Izdavačkog poduzeća Reprezent iz Račica zadržao je osnovu koncepciju knjige za široku čitalačku publiku.
Na 239 stranica zastupljeno je šezdesetak članaka pedesetak autora. Rijetko se koja tako mala sredina poput buzetske može pohvaliti takvom izdavačkom riznicom kakvu je prikupila zavičajna zbirka Narodne knjižnice Piquentina.
U njoj su se skrasile različite publikacije i druga građa koja po načelu zavičajnosti ulazi u takvu zbirku. Jedan od njenih bisera zasigurno je i kalendar "Franina i Jurina", iako je on svojim sadržajem puno širih teritorijalnih dometa i proteže se na Istarsku i Primorsko-goransku županiju, nastavljajući tradiciju popularnog i omiljenog istarskog kalendara.
Uz servisne informacije o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, donosi i popis sajmova u Istri, a prva njegova cjelina "Obljetnice" ove je godine u znaku glagoljice, neprocjenjivog bogatstva kulturne baštine kojoj su posvećena tri članka, među njima i onaj o 530. obljetnici hrvatskog prvotiska.
Bilješka ročkog žakna Jurja "Vita, vita. Štampa naša gori gre…" u znanstvenim krugovima tumači se kao skup podataka koji upućuju na zaključak da je tekst prvotiska Misala iz 1483. godine mogao biti priređen u Istri, možda čak i u Roču, zapisat će Mirjana Pavletić.
Ivan Milotić autor je teksta o 1700. obljetnici Milanskog edikta, najznačajnijeg akta rimskog prava. O 20. godišnjici regionalnog ustroja Hrvatske, kroz temu "Istarska županija: 10 gradova i 31 općina" piše Zvjezdan Strahinja, a Miroslav Sinčić, ujedno urednik kalendara, potpisuje tekst "Pedeset godina od pokretanja časopisa Istarski mozaik".
U cjelini "Prošlost, tradicija, baština" zanimljiv je članak o svadbenim običajima na sjeveru Istre. Franc Branko Ancelj piše o pulskim kinima i podsjeća da je prva kinopredstava održana u dvorani Ciscutti, današnjem Istarskom narodom kazalištu, 21. studenog 1896. godine.
Zlatan Varelija podsjetio je na početke djelovanja Matice hrvatske u Istri. U poglavlju "Naši ljudi i krajevi" Mirjana Grce piše o vrbničkim kaparima, bratovštini koja egzistira gotovo 700 godina, a Zlatan Varelija o istarskom preporoditelju Mati Bastianu, jednom od začetnika "Naše sloge", ocu "Franine i Jurine", političaru i pjesniku.
Među ostalima tekstovima tu je i reportaža o ekspediciji na Arktiku 1872. godine u kojoj su sudjelovali Primorci. Zanimljiv je i članak Antona Percana o pulskim sportskim šampionima koji su ostvarivali svjetske rezultate, a danas su gotovo zaboravljeni.
Kim Cuculić popisala je poznate goste riječkih kavana. U Caffeu Fiume politička koplja znali su ukrstiti Frano Supilo i Riccardo Zanella.
Poglavlje "Teme i događaji" donosi dva napisa Milana Sijerkovića i Marija Grabara o ekstremnim vremenskim prilikama u Istri, tako da će prošlo ljeto ostati zapamćeno kao najtoplije, najsušnije i najsunčanije u povijesti praćenja vremena u Istri.
Reportažu o najljepšoj cesti 19. stoljeća, staroj cesti Karlovac - Rijeka, poznatoj Lujzijani potpisuje Slavica Mrkić-Modrić, dok se u zadnjoj cjelini "Aktualno, poučno i korisno" na pojavu medvjeda u Istri osvrnuo Predrag Trope.
Koristan napis o otrovnim biljkama u kući i vrtu potpisuje Tatjana Mandić Bulić, tekst o sušenoj ribi nekad i danas Branko Šuljić, a tu je i mnoštvo drugih vrlo zanimljivih priloga i osvrta. (G. ČALIĆ ŠVERKO)