Ministarstvo poljoprivrede objavilo je u povodu zaključenja programa IPARD priopćenje u kojemu navodi da je u razdoblju 2007.-2013. godine iz tog programa za 693 projekta isplaćeno 1,016 milijardi kuna. Svrha programa IPARD, kao programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvitku, bila je da Hrvatskoj kao budućoj novoj članici Europske unije pomogne kako bi novim investicijama lakše i brže dosegnula standarde razvijenosti sukladne standardima u ostalim članicama Europske unije.
Ovaj je program primarno bio namijenjen restrukturiranju poljoprivrednih gospodarstava te prerade i trženja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, zatim provedbi poljoprivredno-okolišnih mjera, poboljšanju i razvoju ruralne infrastrukture, i naposljetku za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga. Ovisno o pojedinoj mjeri iz programa IPARD korisnicima se odobravalo od 50 do 100 posto vrijednosti kandidiranih projekata, koje je najprije trebalo realizirati vlastitim sredstvima i zatim kroz predočenje kompletne dokumentacije pravdati uložena sredstva i tražiti njihov povrat do iznosa odobrenih sredstava.
EPFRR izdašniji nego IPARD
Tijekom trajanja ovog programa, u cijeloj Hrvatskoj kandidirano je bilo ukupno 1.338 projekata s ukupnom vrijednošću od 3,94 milijarde kuna (od čega se potporama IPARD-a moglo pokriti 2,36 milijardi). Odobrena su 722 projekta ukupne vrijednosti od 1,88 milijardi kuna, od čega su 1,12 milijardi kuna odobrene potpore, no na kraju provedbe programa, sa stanjem na zadnji dan prošle godine, za 693 dovršena projekta isplaćeno je 1,016 milijardi, a ukupna investicijska vrijednost tih projekata iznosi 1,69 milijardi kuna.
Od 2015. godine Hrvatska umjesto IPARD-a ima pravo korištenja sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), a njegova se sredstva, združena s novcem iz državnog proračuna, plasiraju kroz hrvatski nacionalni Program ruralnog razvoja. EPFRR, odnosno PRR, su sadržajno mnogo širi nego što je to bio IPARD, a pogotovo jedinice lokalne samouprave kroz taj program imaju mogućnost dobivati sredstva za unapređenje kvalitete života u ruralnom prostoru.
Program ruralnog razvoja ispravlja i neke nedostatke i ograničenja ranijeg IPARD-a. Primjerice, ne ograničava se kapacitet i vrsta farme i drugih objekata za poljoprivrednu proizvodnju, s investicijom se može početi odmah a ne tek nakon njezina odobrenja, pojednostavljena je "papirologija" odnosno procedura prijave, nakon odobrenja projekta može se dobiti predujam odobrene potpore, što kod IPARD-a nije bio slučaj, a i raspoloživi ukupni iznos potpora je mnogo veći - kroz IPARD Hrvatska je godišnje na raspolaganju imala oko 25 milijuna eura, dok kroz EPFRR godišnje može koristiti 13 puta veći iznos odnosno oko 337 milijuna eura. (Davor ŠIŠOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU