Istarski identitet temelji se na konvivenci i antifašizmu

Grb Istarske županije dodijeljen je 119. i 154. istarskoj brigadi (Milivoj MIJOŠEK)
Grb Istarske županije dodijeljen je 119. i 154. istarskoj brigadi (Milivoj MIJOŠEK)

Na dan 30. ožujka 1994. godine usvojen je Statut Istarske županije, temeljni dokument koji određuje prava i obveze žitelja Istre. Događaj se obilježava u svečarskom duhu pa je tako u srijedu u Poreču, u staroj sabornici, koja je amblem istarskog identiteta kroz povijesne mijene, održana svečana sjednica skupštine Istarske županije uz nazočnost gostiju i uglednika političkog, vjerskog, nacionalnog i gospodarskog života.

Iz Zagreba je tom prigodom stigao i ministar turizma, Vodnjanac Antun Kliman koji je ujedno obnašao ulogu izaslanika predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović. Iz susjedne, Primorsko goranske županije, stigla je zamjenica župana Marina Medarić, a uz članove Istarske županije nazočili su i svi gradonačelnici i načelnici istarskih gradova i općina te istarski zastupnici u Saboru. Bila je to prigoda dodjele najvišeg istarskog godišnjeg priznanja, Grba Istarske županije, delegacijama boraca 119. i 154. brigade predvođene zapovjednicima Robertom Fabrisom i Dragom Dika. Prigodni je govor održala potpredsjednica skupštine IŽ Tamara Brussich koja je na vrlo upečatljiv način uravnotežila govor na hrvatskom i talijanskom jeziku te time svjedočila o suštini istarskog Statuta koji je 1994. godine usvojen slijedom političke borbe priznanja istarske multietničke i multi jezične tradicije.

"U temeljima Statuta stoji konvivenca, suživot i antifašizam, to je dokument koji je napisan po uzoru na vrijednosti Europske Unije, dokument kojim je Istra stala uz bok najrazvijenijeg djela Europske Unije, daleko prije nego što je Hrvatska pristupila Uniji" rekla je Tamara Brussich. Slijedom te misli vodilje razvio se i govor istarskog župana Valtera Flega koji je gospodarski i politički objasnio suštinu istarske specifičnosti. Naime, on je ponovio da Istri danas treba veći stupanj autonomije, odnosno veća decentralizacija državnih ovlasti uz jačanje financijske autonomije.

"Nismo zadovoljni s usvojenim proračunom sadašnje Vlade, nismo zadovoljni zbog jačanja ekstremne desnice kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama Europske Unije. Mi smo istog dana ustali protiv ograđivanja granice sa Slovenijom, žilet žica protivna je logici i filozofiji na kojima je građen i napisan istarski Statut. Tražimo veće ovlasti i veće financijske mogućnosti, zato od sadašnje vlade očekujemo radikalne reforme državnog ustroja," rekao je Flego koji je podsjetio da unatoč svemu u Istri se i dalje gradi i ulaže, podsjetio da je Istra primjer uspješnosti za sve ostale hrvatske županije.

Podsjetio je i da se radi na donošenju strateških dokumenata poput novog prostornog plana i novog master plana u turizmu, naveo ulaganja u domove za zbrinjavanje starijih osoba, u pulsku bolnicu, u sustav navodnjavanja, u zaštitu istarskih autohtonih proizvoda, u Centar za gospodarenje otpadom te u cijeli niz projekata učvršćenja istarske infrastrukture.

"Država nam mora pomoći, mora nam dopustiti da sami upravljamo bivšim vojnim objektima, poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvo, mora na kraju osmisliti proračun koji će prepoznati i uvažiti istarske prednosti koje su prednosti cijele Hrvatske," rekao je Flego.

Ministar turizma Antun Kliman pozdravio je sve nazočne u ime predsjednice države a kao ministar nove vlade istaknuo je da će država svesrdno ulagati u Istru, da je neće prepustiti samoj sebi. Poručio je skupštini da se sadašnja Vlada ne rukovodi političkim i ideološkim predrasudama te potvrdio da je u paketu reformi nazočan plan fiskalne i funkcionalne decentralizacije.

Kao ministar turizma Kliman se osvrnuo na istarske specifičnosti i tradiciju i rekao da je to dodana vrijednost koju turisti prepoznaju i da na identitetu treba i dalje graditi ugled i izgled poluotoka koji je predvodnik hrvatskog turizma.

Svečana sjednica skupštine Istarske županije okončana je bogatim kulturnim programom uz nastup mješovitog zbora i harmonikaškog orkestra pulske muzičke Akademije pod ravnanjem Domenika Briškija. Tokom programa izvedena su djela istarskih skladatelja Massima Brajkovića, Đeni Dekleva Radaković, Antonia Smareglie, Nella Milottija, Branka Okmace i Bashkima Shehua. (Elio VELAN)


Podijeli: Facebook Twiter