Istarski HNS: Labinski podzemni grad idealni projekt

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Ukupno 32 zgrade u Istarskoj županiji kandidirane su nadležnim državnim organima za obnovu u sklopu projekta energetske ucinkovitosti, izneseno je na konferenciji za novinare istarskog HNS-a u Umagu na kojoj su, uz lokalne celnike, predsjednika Veljka Ivancica i clanova predsjedništva Darka Kranjcica i Alena Damijanica, gostovali i ministri iz redova narodnjaka Ivan Vrdoljak i Andrea Zlatar Violic. U nacionalnom HNS-u Vrdoljak je potpredsjednik, a Zlatar Violic clanica predsjedništva stranke, a na presici su govorili o ocuvanju baštine i suvremenoj gradnji.

Govoreci o energetskoj ucinkovitosti, Damijanic je pozvao istarske gradevinare da se udruže i jave na natjecaje koji ce biti objavljeni, da bi rekonstruirali spomenute zgrade, mahom škole, sportske dvorane, pojedina pucka ucilišta i gradske uprave s ciljem postizanja energetskih ušteda.

Ministrica kulture osvrnula se na proteklih šest mjeseci rada, u kojima je uocen eskalirajuci sukob konzervatora i investitora, pri cemu je navela primjer Brijuni rivijere. Rekla je da se arheološka istraživanja uglavnom odvijaju sporo, te da ima slucajeva gdje godinama stoje poludovršeni iskopi, i to zbog pomanjkanja novca. To na kraju prerasta u komunalni problem. Stoga su potrebni prioriteti - objekte je potrebno klasificirati po njihovoj važnosti jer novca nema za obnovu kompletne baštine.

Po njoj, nedostaje gotovih, "cistih" projekata, koji su isplativi i održivi za sredinu u kojoj se nalaze. Kao idealan projekt, kakvih nema puno, Zlatar Violic navela je obnovu labinskog podzemnog grada. Takvi projekti mogu dobiti sredstva iz fondova i donatore, a ako su spoj turizma i kulture, onda mogu ici i na javno-privatno partnerstvo.

Na novinarski upit da izrazi svoje mišljenje o gradnji termoelektrane Plomin 3, Vrdoljak nije konkretno odgovorio, vec je rekao: "Onaj tko si dozvoli da paušalno kaže je li za ili protiv onog ili ovog, neozbiljan je i populist. Postoje pravila ponašanja, struka i studije utjecaja na okoliš, koji daju razne varijante nekog projekta, a nakon toga slijedi politicka odluka. Ljudi godinama analiziraju taj projekt u Istri i sad ja ne mogu odgovoriti je li dobar ili nije. Opci je stav da mora biti sukladan zakonima RH, da donese najveci benefit hrvatskom gospodarstvu i da Istru sacuva od zagadenja." (T. KOCIJANCIC)


Podijeli: Facebook Twiter