Hrvatskoj je trebalo gotovo 15 godina da bi dostigla predratnu razinu bruto domaceg proizvoda (BDP). Taj zapanjujuci podatak je rezultat prvog istraživanja u našoj zemlji koje je trebalo odgovoriti na pitanje gdje se hrvatske županije i regije nalaze u odnosu na 1990. godinu, a jucer ga je objavio Razvojni forum Zagreb u suradnji s tjednikom Lider.
- Tek 2004. godine Hrvatska je dostigla razinu BDP-a iz 1990. godine, rekao je predsjednik Foruma Mato Crkvenac, napominjuci da su u meduvremenu napredovale tek tri regije. Najveci porast BDP-a do 2005. zabilježila je središnja Hrvatska - 24,4 posto više nego 1990. Sjeverna Hrvatska postigla je 12,6 posto više, zapadna Hrvatska 9,8 posto, dok istocna i južna Hrvatska bilježe pad, pri cemu Dalmacija minus od 4,7 posto, a Slavonija od 19,8 posto, rekao je Crkvenac.
- Hrvatski je paradoks da su najveci gubitnici lokalne jedinice koje imaju jacu industrijsku i poljoprivrednu bazu, s obzirom na to da upravo taj realni sektor može najviše pridonijeti izlasku iz gospodarske krize, uocio je Crkvenac.
Razvojni forum je napravio i ljestvicu najuspješnijih medu 127 hrvatskih gradova prema efikasnosti njihova gospodarstva, na temelju istraživanja koje provodi od 2004. po medunarodnoj metodologiji. Na ljestvici vodi Zadar, a slijedi ga Zagreb - u kategoriji gradova iznad 45 tisuca stanovnika.
Novigrad i Vodnjan pokazali su se proteklih godina najuspješnijima u kategoriji gradova do 8.000 stanovnika. Medu gradovima do 15 tisuca stanovnika vodi Rovinj, a slijede ga Umag i Labin. U skupini do 45 tisuca stanovnika vode Dubrovnik i Porec.
- Gradovi nisu rangirani prema razvijenosti ili bogatstvu, nego prema efikasnosti gospodarstva mjerenoj kroz pet kriterija: usporedivoj efikasnosti poslovnih sredstava, izvoznoj usmjerenosti, profitabilnosti, proizvodnosti rada i investicijama u dugotrajnu imovinu, objasnio je Crkvenac. To znaci da se siromašniji grad s malim gospodarstvom može bolje plasirati od bogatijeg, jer se ulaganja u njega više isplate.