Gradevinarstvo je još uvijek najugroženija djelatnost na podrucju Istarske županije kojoj ce, izgleda, trebati vremena da dode na zelenu granu. Prema posljednjim podacima Financijske agencije, onima s kraja veljace, 5.565 pravnih i fizickih osoba na Poluotoku dugovalo je 2,3 milijarde kuna, a medu njima su najlošije stajali upravo gradevinari s dugom od gotovo 606 milijuna kuna.
Slijede ih preradivaci s dugom od skoro 205 milijuna, strucne, znanstvene i tehnicke djelatnosti (147 milijuna) te poslovanje nekretninama (123 milijuna).
Da je kriza ozbiljno uzdrmala istarski gradevinski sektor pokazuju i podaci s kraja prošle godine, kada su blokade u ovoj djelatnosti iznosile 500 milijuna kuna. Dakle, dugovi su se u samo dva mjeseca povecali za cak 106 milijuna kuna!
Gradevinarstvo nije samo istarska bolna rana: još prije godinu dana izvještavali smo da svaki mjesec u državi bez posla ostane tisucu gradevinskih radnika, da su bez posla u dvije godine ostale 24 tisuce radnika te da je vrijednost gradevinskih radova u zemlji smanjena za trecinu, s 35 na 22,8 milijardi kuna. Finini podaci kazuju da je gradevinarstvo u Hrvatskoj u padu više od 30 mjeseci zaredom!
Koliko je pogodena ova djelatnost zorno ilustriraju rijeci Rudolfa Roma, predsjednika Sektora za graditeljstvo HGK-a o tome da je prije krize Hrvatska uvozila 4.000 radnika, a danas je izgubila više od 40 tisuca radnih mjesta! No, nije samo kriza utjecala na takav razvoj situacije, nego i neki potezi države.
Mario Paliska, predsjednik Obrtnicke komore Istarske županije, istice više uzroka blokade istarskih gradevinara. - Prije svega, potrošacka moc gradana sve je slabija i manje se ulaže u gradevinske radove. Ako netko zaraduje tri ili cetiri tisuce kuna, za što on može angažirati gradevinara?
Drugo, smanjene su male investicije zato što je još bivša Vlada ukinula porezne olakšice za stambene potrebe koje su dosezale 12.000 kuna. Smatram da je zbog toga oživjela nelojalna konkurencija, odnosno rad na crno. Ne izdaju se racuni, objašnjava Paliska. Osim toga, kaže da obimnije poslove, posebno one putem javnih natjecaja, dobivaju tvrtke iz kontinentalne Hrvatske. Na pitanje što je s najavom ministra Linica o stecaju dužnika koji ne podmiruju obveze kaže da se "ništa ne dogada". (M. VERMEZOVIC IVANOVIC)
VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU.