Državni zavod za statistiku objavio je podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini županija za 2013. godinu, te za cijelu zemlju za 2012. godinu. Prema tim podacima, koji su načinjeni prema novom ESA 2010 metodološkom okviru, Istarska županija je na trećem mjestu u Hrvatskoj s BDP od 96.268 kuna po glavi stanovnika. Ispred Istre su grad Zagreb, čiji je BDP 137.321 kunu po stanovniku, kao i Primorsko-goranska županija s 97.924 kune po stanovniku.
Prosječni BDP 77.465 kuna
Regionalni BDP pokazatelj je proizvodnje regije i stoga se može koristiti za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti različitih regija. Regionalni BDP nije mjerilo regionalnog blagostanja ili regionalnog dohotka, napominju u DZS-u.
Podaci DZS-a pokazuju kako je prosječni BDP za cijelu Hrvatsku 77.465 kuna (10.228 eura) po stanovniku, dok za statističku regiju Kontinentalna Hrvatska BDP iznosi 78.805 kuna (10.405 eura). Za regiju Jadranska Hrvatska BDP po stanovniku iznosi 74.751 kuna (9.870 eura). Istarska županija sa svojim BDP-om od 96.268 kuna (12.711 eura) po stanovniku ostvaruje čak 124,3 indeksna boda u odnosu na cijelu zemlju, odnosno za četvrtinu je uspješnija u gospodarskim aktivnostima od nacionalnog prosjeka.
Cijela statistička regija Jadranska Hrvatska ispod je nacionalnog prosjeka s 96,5 indeksnih bodova, a izuzeci su Istarska županija (124,3 boda) i Primorsko-goranska županija (126,4 indeksna boda). Najrazvijenije gospodarske aktivnosti ima grad Zagreb – 177,3 indeksna boda.
Najnoviji statistički podaci pokazuju i bruto dodanu vrijednost po djelatnostima i županijama. U Istarskoj županiji, najveći dio bruto dodane vrijednosti pokazuju trgovina, smještaj i ugostiteljstvo, te zatim građevinarstvo, prerađivačka industrija i poslovanje nekretninama.
Najjače uslužne djelatnosti
Pojednostavljeno rečeno, od 100 kuna prihoda, u Istarskoj županiji 29,7 kuna dolazi iz uslužnih djelatnosti i ugostiteljstva, 39,6 kuna od svih oblika prerađivačke industrije, 11,1 kuna iz javne uprave, 11 kuna iz poslovanja nekretninama, te sedam kuna iz građevinarstva. Ostatak odlazi na poljoprivredu i ribarstvo (2,1 kuna), informiranje i komunikacije (2,6 kuna), financije i osiguranja (3,9 kuna), stručne i tehničke djelatnosti (6,6 kuna), te ostale uslužne djelatnosti (3 kune). (D. GRAKALIĆ)