Istra godišnje raspolaže s oko stotinu milijuna kuna turistickog novca. Rijec je o zbroju proracuna 31 lokalne turisticke zajednice i one županijske.
Nažalost, velik se dio tih sredstava cesto raspršuje - troši se nenamjenski, kad su u pitanju mali TZ-i, ili pak bez zajednickog dogovora na razini svih destinacija, posebno kad je rijec o promidžbi izvan države. I to prvenstveno zbog manjka suradnje, što izmedu opcina i gradova te njihovih TZ-a, što izmedu susjednih TZ-a, a na kraju i malih TZ-a te onog županijskog.
A upravo se suradnja pokazala kao glavni recept uspjeha u mnogim destinacijama koje u Istri danas slove za uspješne - ne samo vezano uz broj nocenja ili zaradu od turizma, nego i kad je rijec o strateškom promišljanju o turizmu, razvoju turistickih proizvoda te promicanju lokalnih vrijednosti.
Nažalost, trenutno je u Istri više primjera TZ-a koji ne ostvaruju takvu suradnju. Razloga ima mnogo, a najveci je manjak novca.
Srecom, postoji i niz TZ-a koji dobro grade turisticku pricu svoga kraja, kao što su primjerice Fažana, Rovinj, Vrsar, Pula, Labin, Porec, Bujština, Buzet, pa cak i oni mali kao što su Svetvincenat, Kršan, Kaštelir-Labinci i neki drugi. Jedni si doduše to mogu priuštiti bogatim budžetima, dok drugi manjak sredstava u proracunu nadoknaduju kreativnošcu. (Piše Barbara BAN)
KAKO TO KONKRETNO IZGLEDA PO OPCINAMA CITAJTE U TISKANOM IZDANJU