Ravnatelji srednjih škola u Istri na nedavnom su se sastanku podružnice Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja u Labinu složili da je nužan susret sa županom Ivanom Jakovcicem jer više ne mogu funkcionirati i kvalitetno voditi škole u teškim financijskim uvjetima.
Nakon što im je prije godinu dana Istarska županija smanjila sredstva za ogromnih 33 posto, dodatno je zatražila od svih ravnatelja da troškove srežu za još 1,9 posto. Istina, ova smanjenja nastala su nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta skresalo sredstva koja uplacuje županijama za sve srednje škole, ali ne za trecinu, vec za oko deset posto.
Umjesto da je Istra kao najbogatija županija ovaj minus riješila, barem djelomicno, iz vlastitih prihoda, deblji kraj izvukle su škole. Time ove obrazovne institucije u Istri vec dulje vrijeme grcaju u problemima, a posljednjih nekoliko mjeseci dovedene su u bezizlazni položaj jer ne znaju više gdje uštipnuti.
Higijena, racunala, lektira
- Dužni smo održavati visoku razinu higijene da u školama ne bi došlo do zaraze, tako da nam mnogo odlazi na sapun i toaletni papir. Moramo održavati racunala, za što imamo sklopljene ugovore s tvrtkama, što svaki mjesec placamo, jer ako kompjutori ne rade, ucenici ne mogu imati nastavu informatike ili daktilografije.
Problem nam je održavati svu tehnicku opremu i nastavna pomagala, a o kupnji nove i ne razmišljamo. Ne znamo kako nabaviti strucnu literaturu i lektire, ne sjecamo se kad smo zadnji put obnovili fond u knjižnici. Najviše od svega štedimo na strucnom usavršavanju nastavnika, a time dolazi do osiromašenja i nazadovanja nastavnog procesa, a prvi koji ce to osjetiti su ucenici.
Predstavnik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja za Istarsku županiju ravnatelj Tehnicke škole u Puli Dalibor Paus napominje da je njihova namjera županu ukazati na probleme s kojima se nose škole.
Postoje razni modeli financiranja na koji ce se nacin utrošiti novac koji daje država, ima i lošijih i boljih primjera od ovog u Istarskoj županiji, istice Paus. Istarska županija je model uredila na nacin da po uceniku izdvaja 28 kuna, po razrednom odjeljenju gimnazije i opcih programa 200 kuna, za strukovne razrede 300 kuna, a za zgradu 2.000 kuna. Energente Županija placa direktno, a školama prosljeduje preostala sredstva, što mjesecno iznosi izmedu 6.000 i 29.000 kuna.
- Država je lani smanjila sredstva za srednje škole za deset posto, ali buduci da se fiksni troškovi ne smiju dirati, a energenti se moraju platiti, najvece su smanjenje osjetile škole u svojem tekucem poslovanju. Cinjenica je da s tim smanjenjem škole teško funkcioniraju, još nismo došli do stadija da ne podmirujemo obaveze, ali otežano šaljemo nastavnike na strucna usavršavanja, manje je novca za uredski materijal, sitnu opremu i inventar, strucnu literaturu..., nabraja ravnatelj.
Iz ukupne mase koja stiže iz Ministarstva, oko 17 milijuna kuna, na materijalna prava zaposlenika i energente odlazi oko 13 milijuna kuna pa za tekuce poslovanje sve 22 srednje škole ostaju svega cetiri milijuna kuna. Prije smanjenja su škole, pak, dobivale šest milijuna kuna. Ravnatelj napominje da bi se problem ublažio kad bi Županija prilagodila mrežu škole, što bi smanjilo materijalne troškove te bi ostalo više novca za poboljšanje uvjeta u samim školama za dobrobit nastavnika, a najviše ucenika.
Novu mrežu škola Županija je najavljivala još prije pet godina, ali sustav u meduvremenu nije prilagoden promjenama, odnosno manjem broju djece, posebice u nekim dijelovima Poluotoka, potvrdili su i ostali ravnatelji. Na nivou države u prosjeku je u razredu 26 ucenika, dok ih je u Istri šest manje. Medutim, režije i održavanje zgrade, a što cini najvecu stavku, škole moraju placati sjedi li u razredu 26 ili 20 ucenika. Ono što posebno muci strukovne škole je da po uceniku dobivaju jednako kao i gimnazije iako se troškovi za, primjerice, kuhara ne mogu usporedivati s onima za gimnazijalca.
Županija: Osigurali smo sredstva iznad standarda
Iz Kabineta župana dopisom odgovaraju da su sredstva smanjili sukladno uputi Ministarstva financija za izradu proracuna jedinica lokalne i podrucne regionalne samouprave za razdoblje 2012. - 2014., a za ovu godinu za materijalne rashode indeks je 98,1, odnosno smanjenje za 1,9 posto u odnosu na 2011.
- Škole kao proracunski korisnici kod planiranja rashoda koji se financiraju minimalnim standardima dužne su primijeniti financijske pokazatelje odnosno projekciju za 2012. godinu. Sukladno navedenom u ovoj godini došlo je do smanjenja sredstava koja se isplacuju iz decentraliziranih sredstava za materijalne troškove 1,9 posto u odnosu na 2011. godinu, pišu. Dodaju da su u proracunu Istarske županije osigurali sredstva za materijalne troškove za osnovne i srednje škole iznad standarda u iznosu od milijun kuna. Koliko od toga za srednje škole, nisu specificirali.