Oko 500 tisuća kupača ove je sezone u prosjeku bilo na istarskim plažama, koje prema podacima iz županijskog Regionalnog plana upravljanja i uređenja morskih plaža svakom kupaču na raspolaganju nude tek oko tri metra kvadratna prostora. To bi, prema riječima Ive Kunsta sa zagrebačkog Instituta za turizam, značilo da su istarske plaže već sada prekapacitirane te da treba razmišljati o stvaranju novih, posebno s obzirom na činjenicu da se broj smještajnih kapaciteta i dalje povećava, a broj plaža ostaje isti. Rečeno je to jučer na radionici u sklopu izrade ovog plana u Puli koje je predstavio zagrebački Institut za turizam te županijski Odjel za turizam.
Profitabilne plaže
Doduše, kako je naveo Kunst, riječ je o aproksimativnim brojkama u koje se ne treba pouzdati budući da općine i gradovi kada su prijavljivali plaže za ovaj program nisu navodili točne podatke o kvadraturi plaža zajedno s okolnim sunčalištima. Inače, riječ je o programu koji uz sufinanciranje iz Ministarstva turizma izrađuje županijski Odjel za turizam, odnosno po njihovom nalogu Institut za turizam, a njime bi se definirale teme po kojima će se urediti plaže. Ovaj bi program u rujnu trebala usvojiti skupština Istarske županije, a potom gradska i općinska vijeća čime bi program bio obvezujuć pri izradi prostornih planova te dodjeljivanju koncesija nad plažama.
- Cilj projekta je da se u konačnicu, budući da je Hrvatska ponajviše destinacija sunca i mora, a plaže su dominantni motiv dolaska turista, tim plažama počne sustavno upravljati na način da se s jedne strane poveća prepoznatljivost destinacije, a s druge strane poveća zadovoljstvo boravka turista te zadrži održivost plažnog prostora kako se zbog pretjerane izgradnje smještajne ponude taj prostor ne bi doveo u situaciju da preveliki broj turista koristi premali broj plažnog prostora. Ovaj program bi trebao omogućiti sustavno upravljanje plažama i njihovo prilagođavanje potrebama turista kako bi se u krajnjoj liniji postigla i profitabilnost plaža. Dakle, da one ne budu samo mjesto gdje turisti borave, nego i mjesto gdje se generira prihod, kazao je Kunst.
Istaknuo je da su istarske plaže u principu kao i u ostatku Hrvatske dobre te da je čistoća mora vrhunska, ali da ih treba opremiti. To znači da moraju zadovoljavati određene sanitarne uvjete, moraju imati koševe za smeće, prostor za presvlačenje, zabavne i rekreacijske sadržaje te sadržaje za djecu. Slaba strana istarskih plaža je činjenica da nije definiran maksimalni prihvatni kapacitet, pa su na najljepšim plažama najveće gužve, nije definirano pomorsko dobro, nema puno sadržaja za djecu te nisu dovoljno pristupačne osobama s posebnim potrebama.
- Cilj je ovog plana da se plaže tematiziraju. Ovisno o temi plaže, postoje minimalni standardi opremanja koje plaža mora imati te nadilaze ono što su Bog i priroda dali. Kroz program će se vidjeti koje plaže imaju prioritet pri uređenju te koje će u najbržem roku pridonijeti kvaliteti destinacije i promidžbi Istre, tvrdi Kunst. Ističe i da ovaj dokument ne sadržava troškove investicija u plaže ili prihode koje bi neke mogle ostvarivati.
Prijava za sufinanciranje
Pročelnica Odjela za turizam Nada Prodan Mraković kazala je da ovakve programe moraju izraditi sve županije sukladno nacionalnom programu upravljanja plažama koji je prije nekoliko mjeseci prezentiran u Ministarstvu turizma i koji je sačinjen sukladno strategiji razvoja hrvatskog turizma.
- Evidentno je da imamo velik broj plaža koje su uređene, bilo kao sportsko-rekreativne ili plaže za obitelji. No, cilj je da proširimo i diverzificiramo ponudu te gostima ponudimo i neke druge plaže, ovisno o destinaciji. Također, upravo je prije dvadesetak dana otvoren natječaj Ministarstva turizma Fond za razvoj turizma koji je namijenjen općinama i gradovima, županiji i javnim ustanovama koje pod svojim okriljem plaže kojim će se sufinancirati njihovo uređenje, tematiziranje ili studija za uređenje plaža. Natječaj je otvoren do 21. rujna, najavila je Prodan Mraković. Inače, dosad su takvu mogućnost kroz Fond za turizam već koristili Pula, Rovinj, Poreč, Novigrad i Umag, koji su ili uređivali svoje plaže ili izrađivali studije. Sada se na novi natječaj spremaju Rovinj, Poreč te Novigrad.
Istarske općine i gradovi na ovaj su plan kandidirali 232 plaže s 1,338 milijuna kvadrata plažnog prostora. Od toga najviše je plaža, 31, kandidirao Rovinj, zatim Medulin (30) i Pula (27) s time da skoro polovica površine plaža otpada na Poreč - 687.195 kvadrata. Većina ih je na zapadnoj obali definirana kao resort plaža budući da su u sklopu hotelskog, apartmanskog ili kamp kompleksa ili kao mjesne i urbane plaže za obitelji s djecom. Manji dio predviđen je za adrenalinske plaže, plaže kulture ili plaže sa sportskim i rekreacijskih sadržajima, promenadne ili pak party plaže. Istočna obala, gdje prevladavaju prirodne plaže, u većini slučajeva je dobila oznake eko ili romantične plaže, što se odnosi na netaknute plaže, a iste oznake su dobile i plaže po otocima.
Inače, ovog tjedna radionice su se održale u Umagu, Poreču, Rovinju i Labinu, a na njih su bili pozvani hotelijeri i ostali koncesionari na plažama, lokalne turističke zajednice, predstavnici jedinica lokalne samouprave i ureda državne uprave, kao i svi drugi zainteresirani. Svi su mogli iznijeti svoje prijedloge koji će biti razmatrani pri završnoj izradi ovog programa. (Barbara BAN)