Nedavno su objavljeni rezultati prve godine provođenja Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti koja je lani uvedena u pete razrede nekoliko riječkih škola. Naspram sporadične prakse povremenog ubacivanja ovog društveno važnog predmeta u ostale nastavne sate u pojedinim hrvatskim školama, riječki su stručnjaci osmislili kompletan program i kvalitetan udžbenik za provođenje Građanskog odgoja, pokrenuvši tako prvi pravi eksperiment u našoj državi.
Učenici sve aktivniji
Kako piše Novi list, riječki petaši iz šest osnovnih škola koji su u prošloj školskoj godini odslušali 35 izvannastavnih sati Građanskog odgoja i obrazovanja na kraju su godine bili, primjerice, značajno uvjereniji da treba izlaziti na izbore. Na početku godine s tom se idejom složilo njih tek 34,2 posto, a na kraju godine čak 70,4 posto. Skoro dvostruko više njih na kraju je školske godine sudjelovalo u aktivnostima lokalnog mjesnog odbora ili pak u raspravama o politici s prijateljima ili odraslima. Čak 84,7 posto učenika na kraju je godine potvrdilo da redovito čita deklaracije i rok trajanja na proizvodima, što je uvećanje za skoro 20 posto. Informiranost o proizvodima koje kupuje njihova obitelj bila je i jedna od najvećih razlika između učenika koji su odslušali Građanski odgoj i obrazovanje i onih koji nisu. Još veća razlika među njima pokazala se kod tvrdnje "Poštujem osobe koje su drugačije od mene", a koju su, za razliku od kontrolne skupine, zaokružili apsolutno svi učenici koji su odslušali građanski odgoj. Ova skupina u značajno je većoj mjeri potvrdila i da pažljivo planira kako će trošiti ušteđeni novac.
Konkretno, ovo je istraživanje dokazalo da bi uvođenje kvalitetnog programa Građanskog odgoja u osnovne škole u samo jednoj školskoj godini pridonijelo stvaranju bar donekle politički pismenijih, društveno odgovornijih, angažiranijih i tolerantnijih građana.
Osnovana radna skupina
Nakon riječkih rezultata, interes za ovim modelom građanskog odgoja odmah su iskazali gradovi Sisak i Split, te Istarska i Bjelovarsko-bilogorska županija.
"Brojni su pokazatelji da je danas u porastu netolerancija, isključivost, govor mržnje, da su mladi nespremni za život u društvu jer nemaju razvijene brojne socijalne vještine, nemaju političke ni građanske kompetencije, sve je više nedemokratskih stavova, nerazumijevanja temeljnih ljudskih prava i slično. Upravo nam je zbog takve situacije građanski odgoj i obrazovanje neophodno ako se stvarno želimo razviti u istinski demokratsku i pravnu državu", kažu iz Kabineta župana.
"Vrijednosti kojima teži Građanski odgoj i obrazovanje su već sadržane u brojnim zakonskim i pravnim aktima, od Ustava Republike Hrvatske do Strategije obrazovanja. No, nakon provedenog istraživanja i analize iskaza interesa za uvođenje GOO-a kao izvannastavne aktivnosti u osnovnim školama u Istarskoj županiji, te sastanaka s predstavnicima gradova koje je proveo Centar za građanske inicijative Poreč u suradnji s Istarskom županijom u rujnu ove godine, istarski župan je donio Odluku o osnivanju i imenovanju radne skupine za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u osnovne škole u Istarskoj županiji", piše nadalje u priopćenju Kabineta župana.
Iz Istarske županije iskazali su mišljenje da GOO definitivno ima smisla ako ga sustavno provode educirani nastavnici, koji su motivirani i odgovorni za provođenje programa, što nije slučaj dosadašnje prakse međupredmetnog provođenja, kažu. Spomenuta radna skupina broji sedam članica i članova predstavnika civilnog sektora, profesora, ravnatelja i pročelnika Odjela za društvene djelatnosti. Prvi sastanak ove Radne skupine održan je već početkom studenog, a raspravljalo se o predstojećim koracima, odnosno zadacima radne skupine, u cilju priprema za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u osnovne škole Istarske županije koje budu iskazale interes.
Rascjepkan po predmetima
U srednjim se školama diljem Hrvatske, pa tako i u Istri, GOO već provodio eksperimentalno tijekom školske godine 2016./2017., a nastavlja se tako i ove godine.
"Građanski odgoj i obrazovanje se provodi međupredmetno, modularno, izvannastavno, prema izrađenom Programu međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a za sve razrede i usmjerenja u fondu od 35 sati godišnje. Provodi se kroz 5 sati razrednika, 20 sati međupredmetnih i 10 sati izvannastavnih aktivnosti, kao što su projekti i aktivnosti predviđeni po stručnim aktivima i Školskim kurikulumom. Također se za učenje dijelova GOO koriste postojeće predmetne teme u hrvatskom jeziku, stranim jezicima, povijesti, geografiji, etici, psihologiji, sociologiji, matematici i svim ostalim predmetima, a u strukovnim školama kroz strukovne predmete, na satu razrednika, kroz module te kroz izvannastavne aktivnosti, istraživačke projekte i humanitarne akcije", poručuju nadalje iz Kabineta župana.
Iz Grada Pule pak doznajemo da pulske osnovne škole po ovoj istoj špranci provode preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja te da su ravnatelji, po preporuci, imenovali koordinatora za provođenje međupredmetnog planiranja Građanskog odgoja i obrazovanja.
"Prema Planu, trenutačno se sadržaji vezani uz GOO realiziraju obvezno međupredmetno, to jest na satu razrednog odjela te prilikom izvođenja izvanučioničkih aktivnosti. Kroz takve se sate obrađuju teme vezane uz politiku, ljudska prava, društvo, demokraciju i ulogu građana u demokratskoj državi, solidarnost, ekologiju, multikulturalnost i međukulturni dijalog, gospodarstvo i sve ostalo", kažu iz Ureda gradonačelnika.
U sklopu građanskog odgoja u Puli se provode i neke dodatne aktivnosti poput posjete Crvenom križu, Domu za starije osobe Vila Marija, Domu slijepih i nemoćnih osoba, vatrogasnoj službi, sudjelovanje u programima prevencije o zlouporabi droga, sudjelovanje na predavanjima o higijeni, razmjena učenika i slično. Mnoge naše osnovne škole u sklopu Erasmus+ projekata koje provode imaju i brojne elemente Građanskog odgoja. (Patricija SOFTIĆ)