Istarska željeznica ima budućnost!

Ulazak u pazinski kolodvor slavljeničke "slovenske makine" iz Divače (M. RIMANIĆ)
Ulazak u pazinski kolodvor slavljeničke "slovenske makine" iz Divače (M. RIMANIĆ)

Dolaskom "slovenske makine" oznake 1274 u Pazin iz Divače započela je u utorak proslava 140. godišnjice puštanja u promet Istarske pruge. Vlak u kojem su bili slovenski željezničari na čelu s načelnicom Divače Alenkom Strucl Dovgan dočekali su istarski župan Valter Flego, pazinski gradonačelnik Renato Krulčić, njegov buzetski kolega Siniša Žulić i direktor Regionalne jedinice Zapad HŽ Infrastrukture Hrvoje Kostelić. On je u ime Hrvatskih željeznica zahvalio svima koji su organizirali ovu proslavu poručivši kako istarska željeznica ima budućnost. Pazinski gradonačelnik Krulčić naglasio je: "Danas s ovog mjesta želimo poručiti da je željeznica Istri donijela napredak gospodarstva i nove navike koje su stvorile uvjete da bi Istra mogla biti ono što je danas. S ovakvih događanja poručujemo da željeznica povezuje, stvara i održava prijateljstva. Svima koji odlučuju o našoj budućnosti poručujemo da ona predstavlja perspektivu za naš kraj i da će oni, koji bi to trebali čuti, trebali poduzeti sve da željeznica zaživi kako bi trebala".

Župan Flego istaknuo je kako je infrastruktura preduvjet za bolji život, a željeznica je tomu itekako doprinijela. Uz to othranila je mnoge obitelji i doprinijela napretku cijele Istre u njenom hrvatskom, slovenskom i talijanskom dijelu.

"Danas nakon 140 godina svi živimo u istoj državi, živimo u EU-u, i vjerujem da će evolucija u gradnji infrastrukture, na tragu Junckerovog programa zaživjeti u praksi", rekao je Flego.

Potrebna ulaganja

Međutim, željeznica treba ulaganja kako Hrvatskih, tako i Slovenskih željeznica, stoga Flego vjeruje, kako će nadležna ministarstva obiju zemalja s ljudima iz javnog sektora pripremiti kvalitetan projekt kakve, kaže, imaju naši susjedi 100 ili 200 kilometra zapadnije. "Treba napraviti brzu i sigurnu željeznicu poput onih u Austriji, Njemačkoj ili Italiji. Vjerujem da to znamo i možemo napraviti i da ćemo 150 godina željeznice proslaviti u takvim uvjetima", poručio je Flego.

Vlak iz Divače dočekao je veliki broj Pazinjana, nekadašnjih i sadašnjih željezničara, ali i djece polaznika osnovne škole i vrtića. Mališani su u čekaonici pazinskog kolodvora pripremili izložbu likovnih radova o željeznici. Uz njih dočeku vlaka prisustvovale su kostimirane dame i željezničari s Parenzane iz Vižinade, a svi su oni imali prigodu razgledati izložbu o željeznici koju na pazinskom kolodvoru vodi Jovo Aćimović, željezničar s najdužim stažom u Istri. On je sa županom Flegom i gradonačelnikom Krulčićem prije okruglog stola na zgradi kolodvora u Pazinu otkrio spomen ploču posvećenu 140-toj obljetnici željeznice u Istri.

Na okruglom stolu koji je potom uslijedio, a prozvan je "Štriko naša draga", prema pjesmi Ivana Brajkovića, autor pjesme umirovljeni željezničar govorio je o povijesti istarske pruge čija je gradnja započela u Pazinu 17. prosinca 1873., a u promet je puštena tri godine kasnije, 20. rujna 1876. Pruga Divača-Pula s odvojkom Kanfanar-Rovinj duga je ukupno 143 kilometra, a u njenoj je gradnji sudjelovalo do 20 tisuća ljudi. Godinama je ova pruga bila jedina veza Istre s Trstom, Rijekom i drugim krajevima Europe povezanih željezničkom mrežom. Prije gradnje pruge u Istri je živjelo pretežito istarsko stanovništvo, stoga je već tijekom gradnje, a posebno nakon puštanja u promet vidljiv veliki napredak cijele Istre. Posebno se to može vidjeti na razvoju Pule koja je prije željeznice, 1867., imala 17.800 stanovnika, a već 1910. godine 59.000 stanovnika. Pula je ovom željeznicom bila izravno povezana s Bečom, a rovinjske su tvornice imale brži pristup tržištu.

Nažalost, pruga Kanfanar-Rovinj ukinuta je 1966., a dvije godine prije toga 1964. željeznica je u Istri u svom zenitu prevezla 2,1 milijuna putnika, što je, kaže Brajković, najveći zabilježeni broj putnika u jednoj godini. Potom je uslijedio pad broja putnika, ali i robe koja je u najboljim danima dosezala i milijun tona godišnje. Unatoč tomu Brajković perspektivu istarske željeznice vidi u ekološkom prijevozu robe i turizmu, a upravo je to bila tema izlaganja Ivana Buždona. On je govorio o turističkoj revitalizaciji pruge Kanfanar–Rovinj naglasivši kao za to trebaju značajna sredstva, ali i taj se problem, kako je rekao, zajedničkim snagama može uspješno riješiti.

Hrvoje Kostelić istaknuo je da je pruga u Istri u stagnaciji, tako je 2010. broj putnika pao ispod 200 tisuća godišnje, dodajući kako je 2015. ipak zabilježen porast na 203.403 putnika godišnje. Unatoč tomu smatra kako bi željeznica mogla biti jedan od važnih segmenata lokalnog razvoja. Govoreći o ulaganjima HŽ-a u željeznicu u Istri izdvojio je kako je od 2011. u građevinski sektor uloženo 18 milijuna kuna, u sanaciju klizišta i potpornih zidova milijun kuna, u zamjenu branika na više željezničko-cestovnih prijelaza pet milijuna kuna, a u digitalne telefonske centrale još dva milijuna kuna.

40 milijuna kuna

Tako je u proteklih pet godina HŽ u istarsku prugu uložio oko 40 milijuna kuna, što kaže Kostelić, nije mali novac. Raspravu je započeo gradonačelnik Krulčić dodajući kako je Pazin za sportsku dvoranu u kojoj se održava okrugli stol uložio oko 37 milijuna kuna, što slikovito govori koliko država ulaže u željeznicu u Istri. Predsjednik sindikata Željezničara Hrvatske Zoran Maršić kaže kako istarsku prugu treba uvrstiti u Strategiju prometa u Hrvatskoj, jer se bez toga ne mogu očekivati sredstva iz EU fondova stoga je pozvao na reviziju tog dokumenta, jer bez toga željeznici u Istri prijeti sigurna propast. Dobrivoj Subić iz Divače dodao je kako istarska željeznica umire na rate, stoga je krajnje vrijeme da se s rasprava prijeđe na djela. Svjestan je kako to neće biti lako jer postoje lobiji kojima obnova pruge i povećanje pogotovo teretnog prometa ne ide u prilog. Stoga predlaže, a podržali su ga Valter Miklavčič predsjednik Društva za slovensko-hrvaško čezmejno sodelovanje in druženje na območju eko parka Kras i dr. sc. Josip Orbanić, jedan od ponajboljih poznavatelja željezničkog prometa. Stoga je s okruglog stola potekla zamisao da se na razini ministara održi sastanak nadležnih i zainteresiranih iz Hrvatske i Slovenije i da se na najvišoj državnoj razini nastoje iznaći mogućnosti za opstanak i razvitak željeznice u Istri.

Nakon okruglog stola svi su krenuli na "Feštu na štacijon va Pazine" gdje su se uz glazbeni program i grah družila pokoljena istarskih željezničara radom i ljubavlju vezanih uz prugu Divača-Pula koja je jučer proslavila 140. rođendan. (Mirjan RIMANIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter