Hrvatska je zasad potpuno ispunila dvije od 77 obveza grupiranih u 11 skupina koje je preuzela u sklopu pregovarackog Poglavlja 23 s Europskom unijom i ciju provedbu EU nadgleda. To proizlazi iz dokumenta, svojevrsne tablice nadzora, zgotovljenog 28. listopada prošle godine, a koji se odnosi na razdoblje do 1. rujna 2011.
Te su dvije potpuno ispunjene obveze suradnja s Haaškim sudom i stambeno zbrinjavanje 2.070 izbjeglickih obitelji na temelju akcijskog plana iz 2009. godine. Sljedeci izvještaj bit ce vjerojatno povoljniji za Hrvatsku, iako ni ovaj za nju nije nepovoljan.
Konstatira se da je Hrvatska generalno gledano napredovala u realizaciji obveza i zahtjeva, pa je tako nastavljena reforma pravosuda, pokrenute su brojne istrage ratnih zlocina, a antikorupcijski napori nastavljaju davati rezultate zahvaljujuci radu USKOK-a, stoji u dokumentu.
Nabavka opreme
Navodi se i da zaštitu ljudskih prava i dalje treba poboljšavati u praksi, posebno za manjine i izbjeglice, ali i za druge ranjive grupe poput lezbijki, homoseksualaca i osoba s invaliditetom. Dokument pokazuje koliko detaljno Hrvatska mora izvještavati EU, ali i koliko je ona zahtjevna u izvještavanju i pracenju.
Iz njega se detaljno može išcitati što se sve prati i nadgleda kad je rijec o Poglavlju 23. Osim hrvatske obveze, navodi se i što je poduzeto, kako to ocjenjuje Europska komisija i koje su buduce akcije.
Tako se ocjena da je postignut odredeni napredak u osiguranju potrebnih resursa sudovima za rad temelji na cinjenici da je nabavljeno 850 kompjutera, 590 printera, 62 mrežna printera, 65 servera i 110 laptopa te da je ta oprema dostavljena na sedam opcinskih i 15 prekršajnih sudova.
Nabavljeno je i 75 kompleta opreme za audiovizualno snimanje iskaza svjedoka i osumnjicenika u istragama. Iz dokumenta se mogu išcitati i prigovori upuceni Hrvatskoj. Odredeni napredak postignut je i u zaštiti svjedoka, ali se svjedocenje putem videolinka i dalje "ograniceno koristi".
U listopadu je Europska komisija zakljucila i da bi usvajanje Zakona o ništetnosti pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije zakomplicirali buducu suradnju sa Srbijom kad je rijec o suradnji dvije države u istraživanju ratnih zlocina.
Konvalidacija staža
Ispunjenje dijela preuzetih obveza ovisi i o suradnji sa susjednim zemljama.
Konkretno je rijec o pitanju konvalidacije radnog staža i mirovina. U dokumentu se navodi da je od svibnja 2008. do 15. kolovoza 2011. godine konvalidacija radnog staža zatražena u 25.283 slucaja, riješeno je 24.318 slucajeva, a pozitivno 55,39 posto. Konvalidacija mirovina zatražena je u 619 slucajeva, riješeno ih je 95,96 posto, a pozitivno više od 72 posto.
Za neke obveze, barem iz dokumenta, nije najjasnije kako ce ih Hrvatska ispuniti. Primjerice, za poboljšanje sustava besplatne pravne pomoci konstatirao je da je postignut odredeni napredak, kao poduzeta mjera navodi se u skladu sa zahtjevima Ustavnog suda izmijenjeni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoci, ali rubrika "daljnje akcije" je prazna. (T. PONOŠ/Novi list)