Islandani su na referendumu po drugi put odbacili sporazum o povratu duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj nastalog propašcu islandske banke Icesave, objavljeno je u nedjelju.
Protiv sporazuma o povratku duga glasovalo je nešto manje od 60 posto biraca, objavilo je izborno povjerenstvo nakon što su prebrojani rezultati iz pet od šest birackih jedinica, ukljucujuci i glavni grad Reykjavik.
Islandska premijerka Johanna Sigurdardottir izrazila je veliko nezadovoljstvo takvim rezultatom. "Izabrana je gora opcija. Glasovanje je naciju podijelilo na dva dijela", rekla je u izjavi državnoj televiziji. Upozorila je da bi nakon ovakvog rezultata mogla uslijediti nova ekonomska kriza i politicki kaos.
Na referendumu se glasovalo o financijskom ugovoru kojim se islandska vlada obvezala isplatiti oko 3,9 milijarda eura Velikoj Britaniji i Nizozemskoj jer su one obeštetile 340.000 štedišta iz svojih zemalja nakon propasti islandske banke Icesave u listopadu 2008.
Rijec je o drugom referendumu o tom pitanju pošto su u ožujku prošle godine Islandani s više od 90 posto glasova odbacili još nepovoljniji sporazum o vracanju duga. Nakon tog odbijanja donesen je novi zakon i parlamentarni zastupnici su za njegova glasovali, no u veljaci ga islandski predsjednik Olafur Grimsson odbio potpisati, rekavši da je suprotan željama gradana, i odlucio o njemu raspisati referendum.
Odbacivanje sporazuma o povratu duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj moglo bi ugroziti pristupanje Islanda Europskoj uniji. Europska komisija priopcila je ovaj tjedan da je pitanje islandske banke Icesave bilateralno pitanje koje ne bi trebalo utjecati na pristupne pregovora Islanda, koji su pokrenuti u srpnju 2010. Komisija ipak strahuje da bi, ostane li pitanje Icesavea neriješeno, London i Den Haag ipak mogli kociti pristupne pregovore.