Islandski oporbeni desni centar favorit je parlamentarnih izbora u subotu i ostvare li se predizborne ankete taj sjevernoatlantski otok, koji je nakon financijske krize 2008. obnovio gospodarski rast, mogao bi odustati od članstva u Europskoj uniji, s kojom je pregovore počeo 2010.
Službeni Reykjavik napredovao je u pregovorima s Bruxellesom tako što je izbjegavao osjetljiva pitanja, napose najvažnije, ribarstvo, koje je najveća zapreka članstvu. Otkad se referendumom 1944. odcijepio od Danske, uz pomoć ribarstva, kao i tehnologije, turizma i financija, Island se razvio u naprednu državu.
Ulasku u EU protive se danas dvije vodeće oporbene stranke, konzervativna Stranka neovisnosti (desni centar) i Napredna stranka (centar).
Ankete svakoj predviđaju 25 posto glasova, a ako pobijede obećale su raspisati referendum o raskidu pregovora s EU-om. Stranka neovisnosti želi očuvati trgovinske odnose s EU-om, no drži da je za Island bolje da "ostane izvan Europske unije".
Gotovo dvije trećine birača ne vide jasne koristi od prenošenja dijela suvereniteta na Bruxelles jer Island već ima sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om i dio je Europskog prostora slobodne trgovine (EFTA) te Schengena.
Članstvo u EU-u želi tijesna trećina birača i vladajuća socijaldemokratska stranka, koja je morala vući nepopularne poteze kako bi izvukla Island iz krize u koju je zapao propašću islandske banke Landsbanki i njezine internetske podružnice Icesave koja je privukla strane ulagače primamljivim kamatama.
Premijerka Johanna Sigurdardottir (70), donedavna čelnica socijaldemokrata koja je s krajnjim Lijevo-zelenim pokretom (LGM) sastavila vladu nakon financijske krize 2008., povlači se i ostavlja zemlju s prilično čistim zdravstvenim kartonom. Morala je povlačiti teške poteze: smanjiti potrošnju, povećati poreze - ukratko, smanjiti životni standard, što sada plaća gubitkom popularnosti.
Urušavanjem hipertrofiranog bankovnog sektora 2008., Island je zapao u duboku recesiju i morao zatražiti zajam Međunarodnog monetarnog fonda. U 2011. obnovio je rast koji je u 2012. iznosio 1,6 posto, uz nezaposlenost od 4,7 posto.
Iz recesije i nezaposlenosti izvukao se, no s trajnim ožiljcima za 322.000 stanovnika. Svako deseto kućanstvo kasni s otplatom zajma za nekretnine, a brojna su prezadužena, govore statistike.
"Izbori 2009. na kojima je Sigurdardottir pobijedila bili su veliki zaokret u lijevo. Izbori 2013. neće baš biti velik zaokret u desno, više će donijeti uravnoteženje", predviđa analitičar Gunnar Helgi Kristinson. (Hina)