Neodmjerene reakcije na presudu hrvatskim generalima u Haagu mogu ugroziti dovršetak pregovora i zatvaranje poglavlja Pravosude, jer ce se i po tome mjeriti zrelost Hrvatske, potvrdilo nam je jucer nekoliko neimenovanih hrvatskih dužnosnika s kojima smo razgovarali o psihozi koja se u Hrvatskoj stvara uoci objave prvostupanjske presude Anti Gotovini, Ivanu Cermaku i Mladenu Markacu u petak, 15. travnja.
Bilo kakvi pokušaji destabilizacije zemlje nikako ne bi pomogli Hrvatskoj, isticu hrvatski dužnosnici koji se pritom iznimno pohvalno izražavaju o pozivu samog generala Gotovine, koji je putem svog odvjetnika Luke Mišetica porucio da ne želi nikakve demonstracije.
- Mislimo da je to vrlo odgovoran potez, kazao nam je jucer visoki Vladin dužnosnik, nadajuci se da ce Gotovinin apel, koji ima posebnu težinu, biti uslišan.
Postoji žalbeni rok
Kako neslužbeno doznajemo od našeg drugog sugovornika, europski dužnosnici ovih su dana neformalno upozorili Zagreb na važnost tog pitanja, no prvi covjek ureda EU-a u Zagrebu Paul Vandoren o tome je i javno govorio, podsjetivši da presudu hrvatskim generalima, kakva god bila, svi moraju poštovati, te da presuda Haaškog suda nije presuda Hrvatskoj, nego konkretnim ljudima.
Ili, kako nam je to ovih dana kazao jedan europski diplomat u Zagrebu, hrvatski gradani moraju imati na umu da je
presuda koju ce Haaški sud objaviti u petak - kakva god ta bila - ipak samo nepravomocna presuda, na koju je dopuštena žalba. Dakle, u petak još ništa nije gotovo. Slicno razmišljaju i hrvatski dužnosnici. Cak i da presuda bude vrlo dobra, ili vrlo loša - premda ce presuda najvjerojatnije biti takva da ce njome svi biti nezadovoljni - na nju postoji žalbeni rok. A u žalbenom roku moguce je da je netko tko je u prvom stupnju proglašen krivim bude osloboden, ili obrnuto, što smo vec vidjeli u predmetima Blaškic ili Šljivancanin.
Europska upozorenja shvacena su ozbiljno, barem na službenoj strani, zbog cega nakon presude u petak ne treba ocekivati nikakve "neprimjerene" reakcije od predstavnika hrvatske vlasti, no u Vladi isto ponašanje ocekuju i od opozicije i braniteljskih udruga.
Ceka se i Brammertz
Upravo zbog toga izjave šefa oporbe Zorana Milanovica kako je haaška optužnica protiv hrvatskih generala potpuno neprihvatljiva i da je rijec o politickoj inkriminaciji, u Banskim dvorima smatraju "jeftinim prikupljanjem politickih poena". "Svi se nadamo da ce presude biti pravedne, no u ovom trenutku valja pokazati odgovornost, a ne politikantstvo, što je i sam Gotovina kazao preko svog odvjetnika", porucuju Milanovicu iz Banskih dvora. "Politika bi se sada trebala suzdržati", smatraju na vladajucoj strani, iako je malo vjerojatno da ce njihove želje biti ispunjene.
U slucaju vecih potresa zbog presude nije teško pretpostaviti kako bi zemlje koje i inace nisu posve uvjerene da je Hrvatska ispunila sve kriterije za završetak pregovora dobile novi argument u svojim nastojanjima, što bi moglo zaustaviti zatvaranje poglavlja 23. Glavni haaški tužitelj u svibnju podnosi još jedno izvješce o suradnji Hrvatske, a teško je vjerovati da bi Serge Brammertz prešao preko znacajnijih javnih osporavanja Haaškog suda u Hrvatskoj. Osim toga, još 2004. Hrvatska je dobila zadacu poboljšati odnos javnosti prema Haaškome sudu, što se spominjalo i u rezoluciji Europskog parlamenta o Hrvatskoj. Ne treba zanemariti ni da je potpuna suradnja s Haagom jedan od uvjeta Hrvatskoj za ulazak u EU. (Denis ROMAC/Novi list)
Hrvatska šalje predstavnika u Haag
Hrvatska ce Vlada na objavu prvostupanjske presude u Haag poslati svog predstavnika iz Zagreba, iako njegovo ime još nije objavljeno. Inace, sudenje hrvatskim generalima u Haagu u sudnici su pratili službenici hrvatskog veleposlanstva u Haagu.
General neustrašiv borac i plejboj
Generala Antu Gotovinu, kako stoji u jucer objavljenom Gotovininom portretu na BBC-u, prati glas "neustrašivog vojnika s ukusom za lijepe žene". Opisujuci Gotovinin životni i ratni put, BBC uoci izricanja presude Gotovini u Haagu navodi da je Gotovina sa 16 godina napustio Titovu komunisticku Jugoslaviju te da se zatim pridružio francuskoj Legiji stranaca. Gotovina je u Južnoj Americi trenirao paravojne postrojbe, a volio je i život na visokoj nozi, tako da je bio poznat gost u elitnim odredištima.
BBC spominje i da ga je francuski sud osudio za pljacku i iznudu, nakon cega se vratio u Hrvatsku. Predvodio je akciju "Oluja" koja je promijenila tok rata u Hrvatskoj, zbog cega ga u Hrvatskoj slave kao heroja, no haaški tužitelji zainteresirali su se za akciju u kojoj je 150 Srba ubijeno, a 200 tisuca ih je napustilo svoje domove. (D. R.)