Nakon što je prošle godine objavila prvu knjigu "Logori smrti", posvećenu iseljavanju Barbanaca i Proštinara tijekom Prvog svjetskog rata u logore u Ugarskoj, Austirji, Češkoj i Moravskoj, mlada povjesničarka Samanta Paronić (Pula, 1990.) jučer je na pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile, uz urednika knjige i izdavača prof. dr. Damira Agičića te mentora i recenzenta prof. dr. Slavena Bertoše, predstavila novu knjigu pod naslovom "Društvene prilike u labinskoj komuni tijekom mletačke uprave".
Iscrpno istraživanje arhivske građe
Ova monografija o labinskoj komuni, tom najistočnijom mletačkom posjedu na istarskom poluotoku, rezultat je proširenog autoričinog diplomskog rada, zgotovljenog 2014. na pulskom Sveučilištu i pod mentorstvom prof. dr. Slavena Bertoše.
Nakon iscrpnog istraživanja arhivske građe, kazao je Bertoša, autorica se u knjizi detaljnije bavi djelatnošću Vijeća labinske komune, obvezama opremanja mletačkih galija, obvezom prijevoza drva za mletački Arsenal, svakodnevicom renesansnog Labina kroz prizmu bilježničkih spisa Bartolomea Gervasija, uskočkim ratom od 1615. do 1618. godine (u Istri je, veli Bertoša, trajao osam mjeseci duže) te epidemijama kuge.
Rekavši da pisanje zavičajne prošlosti uvijek predstavlja svojevrstan izazov povjesničarima koji se žele dugotrajnije baviti istraživanjem kompleksnim mozaikom tema o određenoj mikro regiji, Samanta Paronić posebno je istaknula važnost arhivske građe.
- Isprave koje su pohranjene u Državom arhivu u Pazinu ovdje imaju prvorazredno značenje jer upravo one donose obilje raznolikih tema koje su vezane uz Labinsku komunu. Ovo izdanje vezano je, kaže ona, uz mletačku upravu, razdoblje kada je labinska komuna dijelila sudbinu i s drugim istarskim komunama, kao i s onima s područja istočnog Jadrana u razdoblju kasnog srednjovjekovlja i novovjekovlja.
Rekonstrukcija svakodnevnog života
- Na temelju gradskog statusa, knjige privilegija, zapisnika sjednica Vijeća komune te kolegija za žito, možemo dobiti uvid ne samo u teške radne obveze s kojima su se suočavali stanovnici nego i u brojna stečena prava komune, a riječ je bila od deset privilegija (među kojima i ona da "grad neće biti primoran slati stanovnike u rat izvan granica Istre ni na kopnu ni na moru"). Dragocjenu važnost imaju i bilježnički zapisi Bartolomea Gervasija koji predstavljaju svjedočanstvo o materijalnom položaju pripadnika različitih društvenih slojeva, zemljoposjedima istaknutih pojedinaca, religioznosti, obiteljskim odnosima i pravima nasljeđivanja. Oni omogućuju rekonstrukciju svakodnevnog života u vrijeme renesanse, u 16. stoljeću, kada je Labin bio vrlo privlačna sredina mnogim pridošlicama, ponajprije majstorima Furlanije i Veneta, i zahvaljujući kojima je Labin postao vrlo prosperitetna komuna u 16. stoljeću, nastavila je Paronić.
Pozornost je posvetila i turbulentnim zbivanjima, a među njima značajno mjesto zauzima uskočki rat i tri epidemije kuge, koje su, veli, bile vrlo razornog učinka, iako je vladalo mišljenje da je zdravi zrak u Labinu onemogućio još teže posljedice.
Kao glavni motiv pisanja ove monografije istaknula je želju svakog povjesničara za pisanjem o vlastitim korijenima, istraživanjem svog podrijetla.
- Ta se želja pojavila i kod mene, jer iz Labina potječe velik dio moje obitelji. Posvetila bih ovu knjigu svojoj baki koja je pobudila u meni znanstveni interes za proučavanjem ovog dijela Istre, kazala je autorica.
Jučerašnju promociju organizirali su Istarsko povijesno društvo, izdavačka kuća Srednja Europa i pulsko sveučilište. (Z. ANGELESKI)