Zeleni otok prepun livada, pašnjaka, dolina te hirovite i nagle promjene vremenskih prilika. Najkraca je to geografska, odnosno ambijentalna definicija Irske, koju uvijek valja posjetiti, jer osim gradova što odišu raskošnom kulturom, folklorom i poviješcu, predivan pejsaž jednostavno omamljuje. Zeleno je dakako ovdje boja koja prevladava, a ucestale kiše cine pejsaž prekrasnim i u jesen. Vrijeme je tu u najmanju ruku cudno – gotovo svakodnevno se izmjenjuju kiše, sunce, pa ponovno kiša pracena vjetrom… Nekome ce se uciniti gotovo nemogucim da iz modrog neba odjednom pocinje padati kiša. No, tome je tako, jer se odjednom tu stvorio oblak iz Atlantika, u djelicu sekunde...Zato su i Irci odjeveni vrlo razlicito, istoga dana za istih vremenskih (ne)prilika susrest cemo ulicom ljude u kaputu, debelim jaknama, ali i s natikacama, majicama bez rukava, bosu bebu u kolicima...
Dublin je spojen, odnosno razdijeljen u dva dijela rijekom Liffey, a brojni su mostovi koji spajaju taj grad. U starome dijelu grada najlakše cemo se orijentirati gledajuci takozvanu Iglu, odnosno 130 metara visok obelisk Spire, koji završava špicem. Tu je i nezaobilazna velebna katedrala sv. Patricka, a ljubitelji šopinga zasigurno nece moci odoljeti carima Grafton Streeta, gdje se nižu raznovrsni ducani, ekskluzivni butici, pubovi...Ne zaboravimo niti botanicki vrt, muzej voštanih figura, katedralu Krista Kralja, poznati Trinity koledž gdje studiraju studenti iz cijeloga svijeta i gdje postoji posebna, velebna dvorana za ispite... James Joyce nije jedini poznati irski pisac, tu su i nobelovci William Butler Yeats, George Bernard Shaw i Samuel Beckett. I cuveni Oscar Wilde te Jonathan Swift takoder su bili Irci. Unutrašnjost otoka karakterizira nepregledno zelenilo u svim nijansama, a to zelenilo jednostavno odmara oci, pravi je melem za dušu. Temperatura je dakako svježa, a kažu da niti ljeti ne prijede 20 stupnjeva. Zbog toga se tu ljeti ljudi ne kupaju, vec samo uživaju u suncevim zrakama, hodaju ili cituckaju uz more, koje je tamno plavo, gotovo sivo.Vec i u zracnoj luci stjuardese vele kako je Irska vrlo skupa. Za nas, da. No, sudeci po kucama, ne bi se reklo da Irci loše žive, premda je i ovaj zeleni otok zahvatio val nezaposlenosti, koja je sve veca – kao i u svijetu. Saznajemo da Irci place dobivaju tjedno, ali i da racune placaju tjedno, a socijalna pomoc za najugroženije je 220 eura tjedno, iliti 880 eura mjesecno. I to je dovoljno za puko preživljavanje. Jedna irska kava košta pet, obicna kava oko tri eura, a komad kolaca i do deset eura.
I školstvo je bitno drukcije negoli u nas. Ucenici koji žive daleko od škole u dalekim predjelima, kao i oni koji žive u gradovima, a imaju mogucnost, uce kod kuce zajedno s roditeljima ili nekom drugom starijom osobom koja ih može adekvatno poducavati. I svake godine polažu obvezatni ispit kojim se vidi koliko su gradiva usvojili. Isto vrijedi za autoškolu, njih ne treba upisati, dovoljno je da ih stariji iskusni vozac nauci voziti i zatim se samo polaže ispit. Posebna oznaka na vozilu upozorava sudionike u prometu kada vozi mladi vozac.Postoji mnoštvo suvenira koji obilježavaju nacionalni ponos Iraca, ali ipak je nezaobilazni autohtoni suvenir djetelina s tri lista. Irski zaštitnik Sveti Patrick ukazujuci kako je Trojstvo apsurd jer Trojica ne mogu postojati u Jednome, sagnuo se i ubrao djetelinu koja je imala tri lista na jednoj stapki. Tako je djetelina postala najpoznatijim irskim suvenirom.Irsku dakako karakteriziraju i pivo Guinness, pubovi, dok njihova glazba izvire iz country tradicije, a gradevine su niske. I Irci su zabranili pušenje na javnim mjestima, a kazne za to su iznimno velike.I na kraju, nekoliko »udžbenickih« informacija. Irsko stanovništvo nastalo je miješanjem prastanovnika s Keltima, a irski jezik (svi natpisi su dvojezicni, napisani engleskim i irskim jezikom) pripada goidelskoj skupini otocnog ogranka keltskih jezika.Gotovo polovinu površine Irske zauzimaju pašnjaci i livade, a glavna privredna grana je stocarstvo. Razvijena je metalna, tekstilna i kemijska industrija, a tu su i pivovare, šecerane, dok je brodogradilišni centar Cork.(V. B.)