Pobjeda umjerenog kandidata Hasana Rohanija na iranskim predsjedničkim izborima sve je izglednija, po preliminarnom prebrojavanju glasova u subotu, piše Reuters.
Takav rezultat vjerojatno neće radikalno promijeniti odnose između Irana i svijeta, niti dovesti do promjene politike Teherana kad je riječ o iranskom nuklearnom programu i sigurnosnim pitanjima o kojima odlučuje vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, ocjenjuju analitičari.
No, iranski predsjednik ima važnu ulogu u donošenju odluka u toj šijitskoj zemlji sa 75 milijuna stanovnika i mogao bi omogućiti promjene u odnosu na konfliktan stil dosadašnjeg predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, koji po ustavu nema pravo na treći uzastopni mandat.
Rohanijevo veliko vodstvo ukazuje na to da u zemlji postoji potreba za reformama i da su mnogi Iranci iskoristili priliku da bi spustili vladajuću elitu na zemlju, potaknuti gospodarskim problemima, međunarodnom izolacijom i gušenjima osobnih sloboda unatoč tomu što su izbor kandidata i predizborna kampanja bili ograničeni.
Ako pobijedi, Rohani, umjereni klerik srednjeg ranga i bivši glavni pregovarač za iranski nuklearni program poznat po svom miroljubivom pristupu, rekao je da će se zauzimati za vanjsku politiku koja se temelji na "konstruktivnoj interakciji sa svijetom" i štititi građanska prava kod kuće.
Hamnei je u subotu ocijenio da će rezultat izbora, kakav god bio, biti glas povjerenja u 34-godišnju islamsku republiku.
Nakon prebrojavanja više od 12 milijuna glasova od ukupno 50 milijuna birača, Rohani je dobio 51,8 posto važećih glasova, objavilo je iransko ministarstvo unutarnjih poslova.
No, državna televizija objavila je da pobjednički kandidat treba više od 50 posto svih glasova, uključujući nevažeće listiće. Time Rohani zasad ima 50,03 posto glasova, no i to bi bilo dovoljno da izbjegne drugi krug izbora 21. lipnja.
Najbliži suparnik mu je konzervativni gradonačelnik Teherana Mohamad Baker Kalibaf sa 16,7 posto glasova. Drugi konzervativni kandidati bliski Hamneiju dobili su još manje glasova.
Odziv na izbore bio je oko 80 posto, po državnoj televiziji Press TV.
Rohani je važna poveznica između tvrdih struja oko Hamneija koje se protive popuštanju Zapadu i reformista koji su zadnje četiri godine bili marginalizirani, a koji smatraju da bi Iran trebao biti pragmatičniji u odnosima sa svijetom i promijeniti se iznutra kako bi preživio.
Ima besprijekornu revolucionarnu prošlost i bio je aktivan u oporbi koja je svrgnula iranskog šaha 1979. Također je imao istaknute ulogu u iranskom ratu s Irakom od 1980. do 1988. kada je, među ostalim, bio zapovjednik nacionalne zračne obrane, po njegovoj službenoj biografiji. (Hina)